Kad temperatura poraste, naš mozak trpi efekte vrućina - koncentracija opada, čak i najjednostavniji zadaci nam djeluju komplikovano. U takvim danima ne pomažu ni hladovina ni klima, ako ne znamo kako da ''rashladimo'' svoj um. Ruski stručnjaci savjetuju kako da ''uključimo'' mozak i koju grešku da izbjegavamo tokom ljetnjih dana.
Ne pregrijavaju samo samo asfalt, automobili i telefoni na ljetnjoj vrelini, već i naš mozak reaguje slično. Desi se da zaboravljamo riječi, da više puta čitamo istu rečenicu, a i dalje ništa ne zapamtimo, postanemo razdražljivi... Iako to često pripisujemo zamoru, vrućina direktno remeti način na koji mozak obrađuje informacije.
Prije nekoliko godina je dokazano da su ljudi koji su živjeli u prostorijama bez klima uređaja tokom toplotnog talasa imali lošije rezultate na kognitivnim testovima, u poređenju sa onima koji su se rashlađivali, prema naučnicima sa Harvarda.
Rezultat nije samo moždana magla, već možemo osjetiti i konkretne posljedice u stvarnom životu: Pravimo više grešaka, loše procjenjujemo i donosimo impulsivne odluke. Na radnom mjestu, to može značiti da smo manje efikasni, ali ako smo, na primjer, u saobraćaju, posljedice mogu biti ozbiljnije.
Ljubov Drozdova, glavni frilenser za medicinsku prevenciju u ruskom Ministarstvu zdravlja, otkrila je nekoliko jednostavnih načina kako da pomognemo sebi i ''uključimo'' mozak, čak i kada nam djeluje da je vrućina nepodnošljiva.
Na prvom mjestu je hidratacija. Nedostatak tečnosti direktno utiče na sposobnost razmišljanja, koncentraciju i pamćenje. Hladna voda, uz dodatak limuna ili mente može biti dovoljna da pomogne tijelu da održi ravnotežu u uslovima ekstremne toplote. Kofein i alkohol je bolje izbjegavati ili barem smanjiti njihov unos, jer samo dodatno isušuju tijelo.
Ishrana takođe igra veliku ulogu. Teška, masna hrana dodatno opterećuje organizam, tako da je tokom vrelih dana bolje da jedete lagane obroke bogate mineralima. Drozdova savjetuje i da, kad god je moguće, izbjegavate uključivanje rerne i šporeta, kako ne biste dodatno zagrijavali prostor.
Greška koja pogoršava stanje
U takvom stanju, možda osjetite potrebu za multitaskingom, u pokušaju da nadomjestite pad u produktivnosti - ali dobijate suprotan efekat. Mozak, ionako pod pritiskom zbog temperature, ne može da obrađuje više stvari odjednom, te svaki put trošimo sve više energije.
Takav način rada povećava mentalni zamor i snižava ukupan kvalitet obavljenog posla - umjesto da ubrzavamo stvari, mi ih zapravo usporavamo, a da toga nismo ni svjesni. Štaviše, čak i kada nisu velike vrućine, ovaj tempo rada nije preporučljiv za zdravlje mozga, upozorava Ana Bogolepova, rukovodilac Centra za kognitivno i psihoemocionalno zdravlje Federalne medicinsko-biološke agencije Rusije.
Sve to u kombinaciji sa vrelinom vodi do začaranog kruga u kojem se osjećamo preopterećeno, ali ništa ne postižemo. Umjesto toga, radite jedan po jedan zadatak i pravite češće pauze. Zapamtite - niste mašina, a vašem tijelu i mozgu treba drugačiji režim rada prilikom ekstremnih temperatura, prenosi ''Komsomoljskaja pravda''.
