Vlakna nam jesu neophodna, ali u svijetu onlajn trendova o zdravlju, nešto što je počelo kao razuman savjet o ishrani pretvorilo se u trend koji podstiče konzumiranje ogromnih količina vlakana. Iako vlakna zaista igraju ključnu ulogu u očuvanju zdravlja, sve češće se postavlja pitanje: da li je više uvijek bolje?
Vlakna su bitan dio ishrane i najbolje ih je unositi iz prirodne, biljne hrane. Primjer dobrog unosa su hleb od cijelog zrna, jabuka sa korom, sočivo i crni luk, šaka golice ili par brazilskih oraščića između obroka. Takve navike mogu lako dovesti do preporučenih 30 grama dnevno, piše Sajens alert.
Gdje počinje problem
Ovaj trend može biti potencijalno rizičan, jer u nekim situacijama ljudi počinju da izbacuju druge važne grupe namirnica, kao što su proteini, ugljeni hidrati i masti i zamjenjuju ih isključivo namirnicama bogatim vlaknima ili suplementima sa visokim sadržajem vlakana.
Nema dovoljno pouzdanih studija na ljudima koje pokazuju šta se dešava pri dugoročnom unosu više od 40 grama vlakana dnevno. Neki zagovornici ove teorije idu i do 50-100 grama dnevno, što može biti pretjerano.
Prebrza konzumacija previše vlakana, posebno bez dovoljno vode, može dovesti do nadimanja, grčeva i zatvora. Brzo povećanje unosa vlakana ili prevelika konzumacija može ometati apsorpciju esencijalnih mikronutrijenata poput gvožđa, koje podržava normalno funkcionisanje tijela, kao i makronutrijenata, koji obezbjeđuju energiju potrebnu za energiju i obnovu organizma.
Ima i velikih koristi
Ipak, treba imati na umu da povećanje unosa vlakana u ishrani nudi širok spektar zdravstvenih koristi. Utiču korisno na sistem za varenje tako što podstiču redovno pražnjenje crijeva i smanjuje pojavu inflamatornih bolesti crijeva.
Rastvorljiva vlakna pomažu u regulisanju nivoa šećera u krvi usporavanjem apsorpcije glukoze, što ih čini posebno korisnim za ljude koji su u riziku od dijabetesa tipa 2. Takođe snižavaju loš holesterol, smanjujući rizik od srčanih oboljenja. Vlakna nas duže drže sitim, što podržava zdravo upravljanje tjelesnom težinom i regulaciju apetita.
Pored toga, ishrana bogata vlaknima povezana je sa manjim rizikom od određenih vrsta raka, posebno raka debelog crijeva, jer pomaže u efikasnom uklanjanju toksina iz tijela. Postepeno povećanje unosa vlakana do preporučenih nivoa, kroz uravnoteženu, raznovrsnu ishranu, može ponuditi stvarne zdravstvene koristi. S obzirom na dokaze, jasno je da bi mnogi od nas mogli imati koristi od konzumiranja više vlakana - ali u razumnim granicama. Dok se ne sazna više, najbezbjednije je držati se unosa vlakana u okviru trenutnih smijernica i dobijati ih iz prirodnih izvora, umjesto iz suplemenata. Vlakna su neophodna, ali više nije uvijek i bolje, prenosi RT Balkan.
