U posljednje vrijeme, izraz super hrana čujemo gotovo svakodnevno - od naslova na internetu, preko etiketa u prodavnicama zdrave hrane, pa sve do marketinških slogana koji obećavaju više energije, bolju probavu i dugovječnost. Ali da li su svi ti navodno čudesni sastojci zaista toliko posebni? I šta uopšte znači kada neku namjernicu nazovemo super hranom?
Šta je zapravo super hrana?
Super hrana nije naučno priznata kategorija, već termin koji se koristi za opisivanje posebno nutritivno bogatih namjernica koje mogu poboljšati zdravlju i prevenciji bolesti. One sadrže visoke koncentracije vitamina, minerala, antioksidanasa, vlakana ili zdravih masti, a često su i niskokalorične.
Dakle, ne postoji "super" formula koju mora da ispuni neka biljka da bi dobila tu etiketu. Ali postoji zajednička crta - to su prirodne, cjelovite namjernice koje, kada ih redovno uključimo u ishranu, mogu imati značajan pozitivan uticaj na naše zdravlje.
Super voće
Kada pomislimo na super voće, često prvo na pamet padnu egzotične bobice poput asai ili godži. Ali istina je da su neke nama mnogo dostupnije voćke, poput borovnica, jagoda, višanja i čak trešanja, jednako (ako ne i više) nutritivno bogate. Pune su antioksidanasa koji štite ćelije od oksidativnog stresa i mogu pomoći u prevenciji srčanih bolesti i poboljšanju kognitivnih funkcija.
Avokado je još jedan pravi heroj - bogat zdravim mastima, vlaknima, kalijumom i vitaminima C, K i Е, on deluje blagotvorno na srce, krvne sudove, ali i zdravlje očiju.
Lisnato zeleno povrće poput kelja, spanaća i rukole spada među najzdravije namjernice koje možemo jesti. Puno je vitamina A, C, K, folata i vlakana, a takođe sadrži i moćne fitonutrijente koji pomažu u prevenciji kancera.
Tu su i korjenaste zvijezde - cvekla, puna nitrata koji poboljšavaju protok krvi i smanjuju pritisak, a mogu pomoći i u sportskoj izdržljivosti. Crni i bijeli luk (posebno fermentisani crni) poznati su po alicinu, jedinjenju sa snažnim antimikrobnim i antiinflamatornim svojstvima.
Ne treba zaboraviti ni morske alge kao šro su nori, vakame i kelp - bogate jodom, gvožđem i kalcijumom i mogu pomoći u regulaciji hormona štitne žlezde.
Žitarice koje hrane tijelo i um
Zaboravite na rafinisane ugljene hidrate - cjelovite žitarice kao što su ovas, kinoa i tef zaslužuju mjesto na svakodnevnom meniju. One su bogate vlaknima, proteinima i mineralima poput magnezijuma i gvožđa, a pomažu i u regulaciji šećera u krvi i holesterola.
Ovas, na primjer, sadrži beta-glukan koji je posebno koristan za zdravlje srca, dok kinoa ima svih devet esencijalnih aminokiselina - savršeno za biljnu ishranu.
Moćni prahovi
U modernoj ishrani sve više koristimo super hranu u obliku praha: spirulina, moringa, baobab, kakao, pa čak i nutritivni kvasac. Ovi koncentrovani dodaci mogu biti odličan način da obogatimo obrok, ali nikako ne bi trebalo da zamjene cjelovitu hranu.
Na primer, spirulina je bogata biljnim proteinima i gvožđem, dok moringa sadrži obilje vitamina B6 i magnezijuma - idealno za borbu protiv stresa, dok nutritivni kvasac pruža B12 i cink - dve hranljive materije koje su ponekad izazov u biljnoj ishrani.
Kako u praksi ubaciti super hranu u ishranu?
Ne morate praviti drastične promjene. Cilj je raznovrsnost, a ne perfekcija. Ponekad je dovoljno da u tanjir ubacite borovnice, orahe, sjemenke konoplje, kelj ili spirulinu. Sve su to namjernice bogate nutrijentima koje mogu obogatiti vašu svakodnevnu ishranu. Еvo nekoliko jednostavnih savjeta:
Dodajte borovnice u ovsenu kašu ili smuti.
Zamjenite bijeli pirinač kinoom ili bulgurom.
Ubacite rukolu ili kelj u sendviče i salate.
Koristite maslinovo ulje umjesto margarina.
Umješajte spirulinu ili moringu u jutarnji šejk.
Pospite orahe ili sjemenke konoplje preko obroka za dodatne nutrijente.
Prava snaga je u balansu
Super hrana nije rezervisana za luksuzne markete niti zahtjeva posebne režime. Ona je već tu, na vašoj pijaci, ili u vašem zamrzivaču. Ključ nije u jednom čudesnom sastojku, već u raznovrsnosti, ravnoteži i redovnom unosu nutritivno bogatih biljnih namirnica, prenosi telegraf.
.webp)
