Romić ističe da u cijelom procesu vlada ''politički diktat'', koji je na početku dolazio od administracije bivšeg američkog predsjednika Džo Bajdena, a potom od bošnjačke političke strukture.

Ko zagovara uklanjanje Dodika sa mjesta predsjednika?

''U prethodne dvije godine koliko traje ova cjelokupna pravna i politička farsa, Republika Srpska i odbrana predsjednika Dodika bila je izuzetno dosljedna poštovanju svih pravila naše pravničke struke. Koristila je sva ona sredstva koja stoje na raspolaganju da se poštuje ova pravna procedura. Ono što vam moram reći jeste da u cijelom tom toku trajanja postupka prisutan je jedan nevjerovatan politički diktat koji je u početku dolazio od američkog ambasadora, bivšeg Majkla Marfija koji je predstavljao bivšu američku Bajdenovu administraciju i od djela sarajevske, bošnjačke političke strukture, koja zagovara uklanjanje predsjednika Dodika sa funkcije predsjednika i uopšte iz političkog života'', istakao je Romić, i dodao:

Akademik Popović objašnjava: Šta sve (ne) može visoki predstavnik u BiH

''Dakle, ta udružena sprega ove dvije političke volje diktirala je cjelokupan krivični postupak koji je vođen protiv predsjednika. Zato je presuda prvostepena i drugostepena takva da u potpunosti negira materijalne i procesno-pravne nedostatke koje ona ima.

''Tri ključne stvari''

Romić je želio da ukaže na tri ključne stvari u cijelom postupku.

''Prije svega, činjenica da vi u BiH nemate visokog predstavnika koji je imenovan u skladu sa Dejtonskim sporazumom aneksom 10. Drugo, da je krivično djelo za koje se tereti predsjednik političko krivično djelo, koje čak i nije krivično djelo jer ga nije kao takvog, dakle kao dopunu krivičnog zakona, donio jedini ovlašćeni organ, a to je parlamentarna skupština BiH. Treće, nigdje u svijetu, a i u istoriji prava, ustavna obaveza i ustavno ovlašćenje predsjednika ne može predstavljati krivično djelo. Na kraju krajeva, ustavi Bosne i Hercegovine i Republike Srpske su pravni akti veće pravne snage od bilo kojeg zakona. I na kraju, ono što je ključno, jeste da je sam postupak vođenja krivičnog postupka, dakle, glavnog pretresa bio opterećen mnogim procesnim nedostacima, pa je tu odbrana navela desetine njih u svojoj žalbi - objasnio je on.

O Dodikovoj presudi

Apelaciono veće Suda Bosne i Hercegovine potvrdilo je osuđujuću prvostepenu presudu predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku u predmetu koji se vodio protiv njega zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.

Romić ističe da takva presuda ''predstavlja kršenje osnovnih ljudskih prava''.

Dodik: Predaja i odustajanje ne postoje, predaja nije opcija

''Tu ništa nije smetalo, reći ću, pristrasnom prvostepenom sudiji da donese takvu sramnu presudu i ništa nije smetalo apelacionom vijeću da takvu manjkavu, nedostatnu presudu i potvrdi. To govori da je odbrana predsjednika iskoristila sva moguća pravna sredstva.

Dalje na raspolaganju stoje upravo najavljene mjere. Prije svega apelacija Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, zato što su ovakvom presudom povređena sva ljudska prava i osnovne slobode koje su garantovane i katalogom ljudskih prava i sloboda Ustava BiH, ali i Еvropske konvencije o ljudskim pravima, jer se ovim pokušava ozakoniti i legalizovati politički progon jednog legalnog i legitimnog predsjednika Republike'', navodi Romić.

''Napad na ustavni poredak Republike Srpske''

Kako kaže, ovo nije samo napad na Dodika, već i na sve ljude koji su glasali za njega.

''Samo ću podsjetiti da je za predsjednika Dodika glasalo 300.000 građana na opštim izborima 2022. godine. Ovo je direktni atak na sve te ljude koji su podržali mandat predsjednika i ovo je napad na ustavni poredak Republike Srpske. Smatram da ovakvom presudom duboko je potrebno da kažemo prekršen Ustav Republike Srpske i samim tim i Ustav Bosne i Hercegovine.

Dodik: Zakleo sam se da ću se časno držati Ustava i zakona - ovdje nema nikakvog CIK-a

''Nepravne presude ne mogu i neće se izvršavati, ja bih želio reći, ni u jednoj državi Еvrope i svijeta, ali neće ni u Republici Srpskoj. Republika Srpska već 33 godine ponosno primjenjuje svoj Ustav. To je najstariji Srpski Ustav u cjelokupnoj istoriji našeg naroda i njegove pravne istorije i predsjednik će doslovno poštovati slovo ustava. Našeg predsjednika niko neće zatvarati zato što je izvršavao ustavnu obavezu.

Ja želim da vjerujem u zdrav razum onih ljudi i da li je uopšte ostalo toga kod onih ljudi koji će odlučivati o tom zahtjevu da se zatvorska kazna pretvori u novčanu kaznu Svaki potez predsjednika Dodika je potez čovjeka koji želi mir, stabilnost i koji ne želi da se problemi u BiH rješavaju bilo kakvom krizom. Međutim, upravo ti koji donose odluku, to su ljudi koji su opredjeljeni za krizu, za neustavne poteze i koji u Republici Srpskoj vide najveći problem u BiH. A Republika Srpska je upravo ta koja se i drži Dejtona i Dejtonskog ustava.

''Mandat može da prestane samo redovnim tokom''

Romić objašnjava da je prekidanje predsjedničkog mandata moguće samo u dva slučaja.

''Vidite, nemoguće je da mandat predsjednika Republike bude prekinut i da prestane prije vremena, osim u dva slučaja koji su predviđeni Ustavom Republike Srpske. To znači da mandat predsjednika Republike može samo da prestane redovnim tokom, dakle nakon završetka 4-godišnjeg mandata i sprovođenja novih izbora. Ta dva, da kažemo, vanredna, prije vremena načina prestanka mandata predsjednika Republike su ostavka i opoziv.

Dodik poklonio stan porodici banjalučkih četvorki

''Ostavka znamo šta je i o njoj ne moramo posebno da elaboriramo. A kad dođemo do opoziva, Ustav je vrlo jasan u članu 87 da i je predsjednik Republike isključivo i samo odgovoran građanima Republike i da ga građani mogu opozvati u onom postupku po kojem su ga i birali. To u ovom slučaju takođe nemamo. Što znači da predsjednikov mandat ne može da bude prekinut nekom odlukom CIK-a koji je akt niže pravne snage, prije svega riječ je o pojedinačnom aktu koji nije usklađen sa opštim aktom, to je Ustavom Republike Srpske, a drugo riječ je o pojedinačnom aktu koji je donijet na osnovu zakona, ali samim tim, iako je možda zakonit, on nije ustavan. A ustavnost je jedno svojstvo koje je iznad zakonitosti i u ovom konkretnom slučaju može se reći da je CIK zloupotrebio zakon, zloupotrebio svoja ovlašćenja, kršeći istovremeno ustav. Tako da njihovo rješenje možda zakonito, ono je istovremeno neustavno.

O rješavanju problema

Način da se riješi trenutna kriza, jeste referendum, ističe Romić, i dodaje da je to jedini legalan čin.

''Referendum je jedini ustavom propisan način u ovom slučaju da se ova dilema riješi. Dakle, referendumom kao izrazom neposredne demokratije da se građani upravo izjasne o predsjedniku Republike, legalnom i legitimnom predsjedniku Republike, da li mu pružaju svoju podršku u ovakvoj jednoj potpuno nekontrolisanoj i nepravnoj situaciji. Tako da, referendum je u skladu i sa ustavom i sa zakonom, i mogao bi biti najsnažniji odgovor na ove nepravne radnje Centralne izborne komisije. Trebalo bi uskoro da bude održana i vanredna sjednica Narodne skupštine. Stevandić je rekao da će biti dvije tačke dnevnog reda. Skupštinska većina je glasala za, međutim poslanici opozicije su bili uzdržani. Svi ljudi koji uzmu da pročitaju tih nekoliko odredaba ustava, svaki građanin Republike Srpske, a i zemalja u regionu, može da se uvjeri da li je ova situacija ustavna ili nije. Ustav je vrlo jasan, izričit, napisan jednim razumljivim jezikom svakome, tako da pogotovo ljudima iz opozicije i poslanicima iz opozicionih stranaka nije teško razumjeti da ova situacija je potpuno suprotna Ustavu Republike.

Dodik: A šta ako odbijem?

''Međutim, ono što njih vodi je vjerovatno nešto drugo, neko premišljanje i domišljanje da li treba ili ne treba u ovom ključnom istorijskom trenutku da podrže jedinstvenu srpsku poziciju i srpsko stanovište. Ja želim da vjerujem da među njima, među kojima dominantno su predstavnici našeg naroda, srpskog naroda, da će i oni shvatiti da je ova situacija iznad pojedinačne politike neke stranke i da je riječ o nacionalnom pitanju. Zato što naša istorija je najsnažnije se da kažem, obračunavala i obhodila prema onim ljudima koji su u prelomnim istorijskim trenucima bili protiv svog naroda i svoje države. Ne želim da kažem da se ti ljudi nazivaju izdajnicima, ali svakako istorija pamti sve one koji u ključnim trenucima nisu bili na strani srpskog naroda i srpske države. Tako da želim da vjerujem da će ta uzdržanost u ovom trenutku kasnije da se pretvori u jedinstven nacionalni stav svih srpskih poslanika bez obzira kojoj parlamentarnoj stranci da pripadaju.''

O ustavnoj krizi

Na pitanje da li u BiH postoji ustavna kriza i kako vidi izlaz iz ove situacije, Romić napominje da kriza počinje sa ''donošenjem neustavnih odluka''.

''Apsolutno, ustavna kriza u BiH počinje onog trenutka kada Ustavni sud BiH donosi neustavne odluke. Odluke suprotne Ustavu BiH i odluke suprotne svim aneksima Dejtonskog sporazuma pa i samog Dejtona na kraju krajeva. Nepoštovanje Dejtonskog sporazuma u BiH dolazi najprije od bošnjačkih političara koji u želji da što više centralizuju, unitarizuju ovu našu državnu zajednicu, gubi taj predznak zajednice i postaje jedna unitarna država u kojoj Bošnjaci žele da dominiraju i da diktiraju politički narativ. Međutim, Republika Srpska je, podsjetiću vas, starija od Dejtonske, Bosne i Hercegovine, Ona je formirana 9. januara 1992. godine, što znači da je unijela svoju državnost u takvu jednu zajednicu, međutim unijela ju je sa visokom autonomijom i sa nečim što mi kažemo manje od nezavisnosti, ali više od autonomije. Upravo u takvom jednom ambijentu Republika Srpska može da obstane. Samo u skladu sa Dejtonom i kako je dogovoreno u Dejtonskom sporazumu. Ni slova više, ali ni slova manje ako se drugačije ne dogovore dva entiteta, odnosno tri konstitutivna naroda. Bošnjaci pokušavaju preko takozvanih institucija Bosne i Hercegovine da sprovedu svoju političku volju. Međutim, ovde je riječ ne o institucijama BiH, to ću vam reći, nego je riječ o bošnjačkim institucijama koje u ime Bosne i Hercegovine, koja treba da bude zajednička, postaje isključivo i samo njihova, a gdje se prava srpskog i hrvatskog konstitutivnog naroda potiru na svakom koraku. To je nešto što je i neizdrživo i politički neodrživo i što mislim da neće se moći više tolerisati u budućnosti'', zaključio je Marko Romić.

Milorad Dodik je na vanrednoj konferenciji za novinare najavio referendum ''kako bi narod odlučio o njegovoj sudbini'', piše Blic.

Pratite nas i putem Vibera