Praksi prema kojoj stečaj znači likvidaciju preduzeća, u kraj bi trebalo da stane novi Zakon čiji nacrt će pred poslanicima biti do kraja mjeseca.

To je dobra vijest za radnike 300 preduzeća u Srpskoj koja su trenutno u stečaju, ali slaba vajda za hiljade onih koji su tokom proteklih 12 godina ostali bez radnih mjesta, ali i potraživanja. Samo u oblasti metalske industrije u stečaj je otišlo 150 preduzeća, a preživjela su ga samo dva.

"Samo u dva preduzeća je počela proizvodnja, sva su ostala prodata i likvidirana. Očekujemo od novog Zakona da stečajni postupak traje kraće i da prouzrokuje da preduzeće počne sa proizvodnjom sa zdravim dijelom i da ostane što više radnika u procesu rada", izjavio je Tane Peulić, predsjednik Granskog sindikata metalske industrije i rudarstva RS.

Nacrt novog Zakona, između ostalog, predviđa blagovremeno pokretanje stečaja, skraćivanje njegovog trajanja i smanjivanje troškova stečaja. Zakonodavac planira i bolju kontrolu stečajnih upravnika, ali i kaznu od 10.000 maraka za direktore koji, u roku od 30 dana, ne podnesu zahtjev za stečaj. Iako te promjene dobro zvuče, za ekonomskog analitičara sa iskustvom stečajnog upravnika, Gorana Radivojca, osnovni problem nikada nije bio aktuelni Zakon koji je, kaže, rađen po ugledu na evropske.

"Ono što je problem je primjena zakona u našim okolnostima, e tu dolazi do velikih problema u praksi budući da smo u fazi kada s aspekta budžetskih prihoda i odlaska ljudi u penziju koja su radila u tim preduzećima želimo da kroz stečajni postupak riješimo ta pitanja", kazao je Goran Radivojac, ekonomski analitičar.

To, poručuje Radivojac, nigdje u svijetu nije zadatak stečajnog postupka. Njegov osnovni cilj je, kaže, kolektivno namirenje povjerilaca. Do tog cilja još nisu došli radnici nekadašnjeg banjalučkog giganta.

Povjeriocima fabrike Fruktona, koja je u stečaj otišla 2010. godine, potraživanja su priznata, ali još nisu uspjeli da ih naplate. Umjesto da dobiju zarađeno, dobili su poziv da uplate 2,4 odsto priznatog potraživanja jer se stečajna masa, tokom proteklih pet godina, istopila.

Do toga je došlo, poručuju analitičari, jer je stečaj pokretan tek kada je firma u potpunosti uništena i opljačkana. I tome bi se novim Zakonom trebalo stati u kraj. Do svog novca radnici bi, umjesto za deceniju, mogli da dođu za pet do osam mjeseci, do kada bi kapije njihovih preduzeća ponovo trebalo da budu otvorene - ali samo bude li se novi Zakon poštovao.

Pogledajte prilog iz Centralnih ATV vijesti!