Proizvodnja izuzetno slatke i ljekovite biljke "stevije" u plastenicima pruža mogućnost veće zarade u odnosu na plasteničku proizvodnju povrća i jagode, tvrdi profesor Agromediteranskog Fakulteta iz Mostara Nezir Tanović.

List "stevije" slađi je 30 do 40 puta od šećera, a ekstrakt čak 300 puta!

Tanović objašnjava da Amerikanci dugo nisu dozvoljavali proizvodnju ove biljke, da ne bi bila ugrožena proizvodnja šećerne trske, repe i drugih kulutra iz kojih se dobija šećer.

Ipak "stevija" je postepeno počela da se vraća, kao zaslađivač u prehrambenoj industriji, a zbog ljekovitih svojstava i kao važan preparat u farmaciji.

"Indijanci su je koristili za pripremanje jela, bila im je temelj, a polako postaje temelj u novoj prehrambenoj industriji", kaže Tanović.

"Stevija" je dobra za konzerviranje voća i povrća, umjesto šećera, jer ne fermentira, koristi se u prozvodnji kolača i sladoleda i, za razliku od šećera, ne izaziva karijes.

Ljekari je preporučuju kod velikog broja oboljenja, posebno za dijabetes, jer smanjuje nivo šećera u krvi.

Pospješuje probavu, smanjuje nivo holesterola i nivo glukoze u krvi. Kad oslabi srčani mišić i dođe do skupljanja vode u stomaku i koljenima, klasična medicina preporučuje "steviju".

Ima antiseptičko, antialergijsko i antimikrobno dejstvo, tako da se pasta za zube danas ne može zamisliti bez "stevije". Ono što je slatkasto u pasti - to su njeni miligrami.

"Ekstrakt povoljno djeluje na mnoge bolesti kože, a čišćenje kože` stevijom` je neminovno", naglašava Tanović.

Korišćenje "stevije" redukuje i zavisnost od alkohola i pušenja. Poslije "stevije" ne prijaju cigareta i alkohol, tako da se prave razni preprarati za odvikavanje, na bazi ove biljke.

"Stevija" se uglavnom uzgaja iz sjemena, da se dobiju presadnice. Od sjetve do presadnice je 50 dana, kada ide u male plastične kontejnere.

Razmaci sadnje u plasteniku su 60 do 70 centimetar, a unutar reda 20 do 30 centimetara, da po jednom metru kvadratnom bude 7 do 9 biljaka.

Nema velikih zahtjeva prema zemljištu, podnosi sve, ali se preporučuje da budu pjeskovita ili ilovasta.

"Stevija" ne trpi vodu oko korijena i nije potrebno veliko navodnjavanje, osim za vrijeme sjetve.

Tanović pojašnjava da se "stevija" bere kao blitva ili šećerna trska, tako što se donji listovi podbiraju i suše, sve dok se ne dođe do vrha biljke. Osušeno lišće se melje u prah, koji se dodaje jelima ili se pravi ekstrakt, pa se razblažuje vodom.

Prije tri godine, federalni institut za poljoprivredu počeo je proizvodnju ove biljke i njeno sjeme se može naći na tržištu u BiH.