.webp)
Velika Britanija razmatra mogućnost uspostavljanja centara za povratak odbijenih tražitelja azila u zemljama zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Riječ je o dijelu nove migracione politike britanske vlade, čiji je cilj smanjenje broja ilegalnih migracija i efikasnije upravljanje deportacijom osoba čiji su zahtjevi za azil odbijeni.
Premijer Kir Starmer potvrdio je početkom juna da Velika Britanija vodi razgovore sa „nekolicinom zemalja“ o formiranju ovakvih centara, koje je opisao kao „važnu inovaciju“. Prema pisanju britanskog lista Tajms, među zemljama koje su razmatrane kao potencijalne lokacije nalaze se Bosna i Hercegovina, Srbija, KiM i Sjeverna Makedonija. U užem izboru našlo se ukupno oko devet zemalja.
Od ove ideje više strahuju Britanci, nego što se osjeti uznemirenost država u koje će migranti biti poslati.
Naime, prema navodu medija, obavještajna služba MI6 upozorava da su pomenute zemlje pod ruskim uticajem zbog čega bi britanska infrastruktura mogla biti podložna ruskim agentima. Posebno je naglašeno da bi ruski državljani mogli lako pristupiti ovim objektima.
Dok je Albanija odbila da učestvuje u ovom programu, predsjednica samoproglašenog Kosova Vjosa Osmani izjavila je da je njena zemlja otvorena za razgovore o potencijalnom sporazumu s Velikom Britanijom. Međutim, stručnjaci upozoravaju na pravne prepreke, budući da Kosovo nije potpisnik Еvropske konvencije o ljudskim pravima i da ga neke evropske zemlje ne priznaju kao nezavisnu državu.
Britanska vlada planira da do jeseni objavi konačne destinacije za centre za povratak, kada će u Londonu biti održan samit lidera zapadnog Balkana. Očekuje se da će upravo pitanje ilegalnih migracija biti jedna od ključnih tema sastanka.
Uprkos intenzivnim diplomatskim naporima, u britanskoj vladi raste frustracija zbog sporog napretka u razradi konkretnog modela za funkcionisanje ovih centara. Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva za sada odbijaju komentarisati detalje plana.
