Istoričar

Kostović: 1. mart otvorio Pandorinu kutiju u BiH

  • Izvor: SRNA
  • 02.03.2023. 08:54

Istoričar iz Istočnog Sarajeva Aleksandar Kostović rekao je da je 1. mart, koji se dijelu FBiH slavi kao tzv. dan nezavisnosti BiH, otvorio Pandorinu kutiju u BiH, a ulje na vatru je dodatno dolio Kristijan Šmit koji uzaludno putem sarajevskih medija poručuje da je "ubijeđen da će naredni 9. januar izgledati drugačije".

Kostović je rekao Srni da je javnost u Republici Srpskoj s pravom burno reagovala na Šmitovu provokaciju.

On je podsjetio na period prije tri decenije kada je, ignorišući volju srpskog naroda i njegovih predstavnika u organima vlasti, koalicija SDA-HDZ odlučila da krene putem izlaska iz SFRJ.

"Odgovor srpskih predstavnika bio je osnivanje Skupštine srpskog naroda i proglašenje Srpske Republike BiH. Tadašnji zakonski uslov za afirmaciju rezultata referenduma bio je da na referendum izađe više od dvije trećine građana, odnosno više od 66 odsto, te da isti broj afirmativno glasa, a izašlo je 63,6 glasača", rekao je Kostović.

Prvog marta 1992. godine, podsjetio je on, sitni kriminalac Ramiz Delalić Ćelo (rođen u Priboju) zajedno sa još trojicom saučesnika, presreo je kolonu srpskih svatova na Baščaršiji.

"Epilog je poznat. Prva žrtva u Sarajevu bio je mladoženjin otac Nikola Gardović. Simbolički je poslata poruka Srbima da od dana referenduma više nemaju prava kao ostali. Bio je to uvod u krvavi građanski rat. Za ubistvo srpskog svata niko nije odgovarao", naveo je Kostović, koji je i aktuelni zamjenik načelnika opštine Istočno Novo Sarajevo.

On je dodao da je odluka o proglašenju 1. marta tzv. "državnim" praznikom donesena ratne 1995. godine i nijedan organ dejtonske BiH nije potvrdio tu odluku.

Prema njegovim riječima, paradoks je da "lošije uređeni entitet u BiH slavi kao tzv. `državne` praznike koji poništavaju jedan drugi", objasnivšo da je preteča današnje Parlamentarne skupštine BiH bilo predstavničko, zakonodavno i izvršno tijelo Narodnooslobodilačkog pokreta u BiH (ZAVNOBiH).

"Ne uzimajući u obzir sam legitimitet tog tijela koji je upitan /ko je birao delegate i na koji način/, činjenica je da su 25. novembra 1943. godine usvojeni postulati na kojima je kasnije počivala Socijalistička Republika BiH. A, to je da BiH nije ni srpska ni hrvatska niti muslimanska nego i srpska i muslimanska i hrvatska zajednica u kojoj će biti obezbijeđena puna ravnopravnost svih. Međutim, prvog marta 1992. godine odlučeno je da će BiH da počiva na preglasavanju i nepoštovanju prava onih koji budu u manjini", zaključuje Kostović.

On smatra da bi za početak, umjesto ratobornih izjava koje svake godine na ovaj datum dolaze iz federalnog Sarajeva i od većine bošnjačkih političara, bilo ljudski da odu i polože cvijeće na mjestu pogibije Nikole Gardovića, jer bi time bi ulili tračak nade da postoji iskrena volja za suživotom u BiH.

U dijelu Federacije BiH sa većinskim bošnjačkim stanovništvom 1. mart se obilježava kao takozvani dan nezavisnosti BiH, dok se ovaj datum u Republici Srpskoj ne slavi.

U dane 29. februara i 1. marta 1992. godine bez srpskog naroda i njegovog učešća na nelegalnom i protivustavnom referendumu donesena je odluka o proglašenju nezavisnosti i otcjepljenja BiH od tadašnje SFRJ.

Srbima 1. mart budi sjećanja na ubistvo srpskog svata na sarajevskoj Baščaršiji Nikolu Gardovića, a potom na krvavi rat i stotine hiljada žrtava.

Tagovi: