Nijemac Kristijan Šmit trebalo bi da se zapita da li je više dio problema nego dio rješenja s obzirom na to da je u posljednje vrijeme funkcija visokog predstavnika u BiH predmet ponovljenih kritika, piše politički analitičar iz Beča Ulrike Rajsner.
- Kritike su, s jedne strane, na formalnom nivou zbog nedostatka demokratske legitimnosti i kontrole. S druge strane, kritike na račun upravljanja Nijemca Kristijana Šmita sve su češće - navodi Rajsner.
Ona podsjeća da bivši ministar poljoprivrede dolazi iz bavarske Hrišćansko-socijalne unije, koja nije baš poznata po taktu i diplomatskoj vještini.
- Šmitove aktivnosti su odmah izazvale iritaciju - optužen je da je stao na stranu interesa Hrvatske tako što je retroaktivno promijenio Izborni zakon. Takođe se miješao u rad Еvropskog suda za ljudska prava, što je zasmetalo čak i nekim članicama ЕU - podsjeća se u tekstu pod naslovom "Zašto Njemačka ometa mirno upravljanje BiH".
Prema njenim riječima, sve češće se u intelektualnim krugovima čuje zahtjev da Šmit prestane da se ponaša kao guverner kolonije i da se fokusira na sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Ona je navela da Šmit situaciju vidi iz nešto drugačijeg ugla, te da se ne boji eskalacije nasilja, već prije eskalacije pravne prirode.
Rajsner je podsjetila da je tokom debate o situaciji u BiH, održane sredinom maja pred Savjetom bezbjednosti UN, ruski ambasador Vasilij Nebenzja kritikovao nelegitimnog visokog predstavnika i njegov pristup.
Nebenzja je tada, navela je Rajsner, ukazao da su prisutni sistematski napori niza zapadnih zemalja da unište sva dostignuća poslijeratnog perioda, stvore klimu međusobnog nepovjerenja među narodima BiH i prodube međunacionalne podjele.
Austrijski analitičar ukazala je da se na Šmitov račun iznose optužbe za pristrasnost i autoritarne intervencije u ustavnu i pravnu strukturu zemlje.
- Međutim, ono što je zemlji hitno potrebno jeste diplomatija i takt - konstatovala je Rajsner.
.webp)
