Sve ili ništa, to je, kaže predsjednik Republike Srpske, dogovor sa političkim liderima iz drugog entiteta.
Dok tamo svako malo mijenjaju priču, u Srpskoj poručuju da je dogovor jasan.
Milorad Dodik kaže da je sa liderima Trojke i HDZ-a dogovoreno u kojem će pravcu ići Izborni zakon BiH ali i izbor sudija Ustavnog suda BiH.
"Mislim da tu stvarno ima dobrih stvari koje smo dogovorili i mogu da relaksiraju. Ako se bude izbjegavalo, to što je dogovoreno je paket sve ili ništa. Dakle, ne možete uzeti šta vi mislite, niti ja mogu da uzmem. I ja imam tamo stvari sa kojima sam nezadovoljan ali u svakom slučaju trudili smo se da napravimo neki kompromis koji je uvijek težak među različitim političkim opcijama", kaže Dodik.
Nije usaglašeno premiještanje Apelacionog odjeljenja Suda BiH u Banjaluku, i to je tačno, kaže Dodik.
Dodaje je da je atmosfera na sastanku pokazala volju da se priča o Izbornom zakonu BiH završi u Februaru. Međutim, u drugom entitetu kao da prizivaju strance u pomoć.
"Nisam sigurna da hrvatska politička elita priželjkuje neku vrstu intervencionizma kad je u pitanju izborni zakon. Ali i generalno kada su u pitanju odnosi u BiH. To je nešto što je ipak svojstveno bošnjačkoj političkoj eliti koja oteže određene procese, pokušava da dobije na vremenu. U međuvremenu se zakomplikuju stvari na nekom drugom mjestu i onda to koriste kao neku vrstu pregovaračkog momentuma da neke stvari završe prije svega preko međunarodnih institucija", rekla je docent na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci Nina Sajić.
"Prijetnje koje vidimo da će Kristijan Šmit, samoproglašeni visoki predstavnik nametnuti izmjene Izbornog zakona su još jedno skrnavljenje i demokratije i političkog sistema i svega ostalog. Pitanje izbornog zakonodavstva i sudstva su pitanja kojima se moramo baviti mi unutar BiH", kaže politički analitičar Filip Matić.
Na sastanku je dogovoren cenzus od 4% za lokalne, a 5% za opšte izbore, te da mandat pripada stranci. Nije prihvaćen prijedlog da CIK bira članove, a posebno ne predsjednike biračkih odbora.
