Pravoslavna crkva i vjernici danas obilježavaju Svetog apostola Jakova, sina Zevedejevog, jednog od dvanaestorice Hristovih najbližih učenika. U narodu je poznat i kao Jakov Mlađi ili Jakov Stariji, kako bi se razlikovao od drugog apostola istog imena.
Jakov je bio brat apostola Jovana Bogoslova, a pozvani su da slijede Hrista dok su ribarili na obali Galilejskog mora. Obojica su ostavila mreže, oca i sve što su imali – i pošli za Isusom.
Bio je svjedok važnih događaja iz Hristovog života: vaskrsenja Jairove kćeri, preobraženja na Tavoru i Hristove molitve u Getsimanskom vrtu. Nakon Hristovog vaznesenja, Jakov je propovedao Jevanđelje, najviše među Jevrejima, ali i u Španiji, gdje se i danas posebno poštuje.
Spadao je u onu trojicu apostola, kojima je Gospod otkrivao najveće tajne, pred kojima se preobrazio na Tavoru i pred kojima je tugovao pred Svoje stradanje u vrtu Getsimanskom.
Stradao je kao mučenik oko 44. godine u Jerusalimu – i bio je prvi od apostola koji je dao život za vjeru. Po naređenju cara Iroda Agripe, posječen je mačem. Predanje kaže da je i vojnik koji ga je sproveo do pogubljenja povjerovao u Hrista i zajedno s njim poginuo.
U narodnom vjerovanju, Sveti Jakov štiti pravedne, siromašne i one koji trpe nepravdu, a vjernici mu se mole u teškim trenucima kada osjećaju da su ugroženi ili zapostavljeni.
Njegove mošti se, prema vjerovanju, nalaze u Santjago de Komposteli u Španiji, što je i jedno od najpoznatijih hodočasničkih mjesta u hrišćanstvu.
Na današnji dan, u duhu poštovanja sveca, ne valja svađati se, ogovarati i nanositi drugima nepravdu, jer se vjeruje da se sve to vraća trostruko onome ko čini zlo.
