Srpska pravoslavna crkva 27. juna po novom (14. juna po starom kalendaru) slavi Svetog proroka Jeliseja, jednog od najvećih proroka Starog zavjeta i nasljednika Ilijinog duha. Njegovo ime i djela utkali su se duboko u narodnu pobožnost, posebno kao zaštitnika vida i onih koji pate od očnih bolesti.
Iako se u biblijskoj hronologiji pojavljuje prije više od devet stotina godina prije Hrista, njegov lik i danas živi u molitvama, narodnim običajima i vjerovanju da ovaj dan donosi očišćenje tela i duše.
Ko je bio prorok Jelisej?
Prema Bibliji, kada je Gospod odlučio da uzme proroka Iliju k sebi, rekao mu je da za svog nasljednika odredi Jeliseja, sina Safatova, iz plemena Ruvimova, iz grada Avelmaula. Ilija mu prenosi božju volju, ogrće ga svojim prorčkim ogrtačem i moli od Boga dvostruku mjeru duha, koju Jelisej i prima.
Od tog trenutka, Jelisej napušta dom, porodicu i sve što ima, i kreće za Ilijom, spreman da se potpuno preda službi Gospodu. Kada Ilija biva uznesen na nebu ognjenim kolima, Jelisej ostaje njegov dostojni nasljednik, i započinje proročku službu još većom silom i snagom.
Najpoznatija čuda Svetog Jeliseja
Sveti Jelisej je u narodu poznat kao veliki čudotvorac, jedan od najmoćnijih proroka u istoriji.
Prema vjerovanju, među njegovim čudesima izdvajaju se:
"Razdvajanje vode Jordana, baš kao što je Mojsije razdvojio Crveno more.
Učinio je gorku vodu u Jerihonu pitkom, bacivši so u izvor.
Pozvao vodu u iskopane rovove u ratu s Moavićanima, spasivši vojsku žeđi.
Umnožio ulje u posudama siromašne udovice – ono nije prestajalo da teče dokle god je bilo praznih sudova.
Vaskrsao mrtvog sina žene iz Šunema, koja ga je hranila i primala kao Božijeg čoveka.
Sa samo 20 hlepčića nahranio je 100 ljudi – jedan od najstarijih primjera umnožavanja hrane u hrišćanskoj tradiciji.
Iscelio sirijskog vojvodu Naamana od gube, nakon što se sedam puta okupao u rijeci Jordan.
Oslijepio cijelu sirijsku vojsku, a zatim je pustio bez osvete – u znaku Božje pravde.
Nagnao drugu neprijateljsku vojsku u bjekstvo glasovima i halabukom koji su činili da vjeruju da ih je opkolila velika sila.
Predskazao mnoge događaje, kako carstvima, tako i pojedincima – darom duboke proročke jasnoće."
Kako ga Crkva proslavlja?
Srpska pravoslavna crkva svake godine 27. juna praznuje Jelisejevdan. Tog dana u crkvama se služi liturgija u njegovu čast, čitaju se molitve za isceljenje, a posebno za očne bolesti. Njegov tropar (glas 4) glasi:
"Anđeo u tijelu, temelj proroka, drugi preteča dolaska Hristovog, Ilija slavni, koji je odozgo poslao Jeliseju blagodat da odgoni bolesti i čisti gubave. Zbog toga i onima koji ga poštuju, izliva isceljenje.“
Narodna vjerovanja i običaji na dan Svetog Jeliseja
U narodu je ovaj dan zavetni za sve koji imaju problema s očima. Na taj dan, vjernici odlaze u crkve i manastire, gdje se, prema starom običaju, noktima zagrebe malo maltera sa zida svetinje, a potom se time blago protrljaju kapci, uz tihe molitve, najčešće „Gospodi pomiluj“. Vjeruje se da će ovaj čin donijeti olakšanje i izlečenje.
Još jedno rašireno vjerovanje glasi:
"Jelisijej proso sije, ide Vida da obiđe."
Na ovaj dan nije dozvoljeno raditi u polju, osim ako se sije proso. Smatralo se da tada sve što je crveno u kući – odjeća, tkanine, marame i kaiševi – treba iznijeti na sunce, da se “provjetravaju” i oslobode negativne energije.
Narod vjeruje da se ovaj tropar govori jer priziva isceliteljsku blagodat Svetog Jeliseja, koji je od Boga dobio silu da liječi bolesti, posebno očne, i da pomogne svima koji mu se sa vjerom obraćaju. Smatra se da se izgovaranjem ovih riječi molitveno doziva njegova zaštita, naročito u danima bolesti, nemoći i potrebe za prosvetljenjem – kako duhovnim, tako i tjelesnim.
U nekim selima, žene koje pletu ili vezu tog dana, poškrope vodom lice, a zatim govore:
"Vidi, Vido, kako vezem; što očima vidim, rukama stvaram."
Na ovaj način se spaja dan Svetog Jeliseja i predvečerje Vidovdana, u kojem se priziva duhovni vid i jasnoća puta koji dolazi.
Povezanost sa Vidovdanom
Budući da Jelisejevdan pada dan uoči Vidovdana, običaji ova dva praznika se često prepliću. Jelisej otvara oči narodu, priprema srce za ono što će se otkriti na Vidovdan – bilo kroz snove, znakove ili osjećanja.
Zato se i kaže:
"Ko s vjerom gleda, Jelisej mu otvara oči."
U nekim krajevima Srbije, ovaj dan se provodi u tišini, bez velikog posla, uz post, molitvu i pripremu duše – kao neka vrsta duhovnog čišćenja pred veliki narodni i istorijski praznik koji slijedi.
Sveti prorok Jelisej nije samo biblijski lik iz davnih vremena – on je i danas živa snaga vjere i utjehe. Njegova životna priča nas uči poslušnosti Bogu, napuštanju sveta zarad višeg poziva, milosrđu i pravdi.
Narod ga pamti po čudima, Crkva ga slavi kao iscelitelja, a tradicija ga povezuje s vidom – tjelesnim i duhovnim. Ako ga tog dana sa poštovanjem prizovemo u molitvi, vjeruje se da će nam pomoći da jasnije gledamo, dublje osjećamo i sigurnije hodamo kroz život.
(Telegraf)
