Nakon ječma pri kraju je i žetva pšenice, prinosi i kvalitet su iznad svih očekivanja, ali sreću domaćih ratara kvari niska otkupna cijena, koja je višegodišnji razlog neslaganja otkupljivača i proizvođača koji će sutra sjesti za pregovarački sto da bi pokušali da nađu zajednički jezik i prevaziđu nezadovoljstvo.
Zbog aktuelnog stanja u sektoru ratarstva i mlinsko-pekarske industrije Srpske u prostorijama Privredne komore sutra će biti održan sastanak predstavnika Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Repunlike Srpske, Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske, Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, primarnih poljoprivrednih proizvođača i predstavnika Grupacije mlinsko-pekarska industrija koja djeluje unutar Udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore Republike Srpske.
"Osnovni cilj sastanka je detaljna analiza aktuelnog stanja u sektoru uz učešće svih relevantnih subjekata", naveli su iz Privrede komore Republike Srpske.
Pomoćnik ministra poljoprivrede Saša Lalić za "Glas" kaže da ovim sastankom nastoje još jednom posredovati u prevazilaženju problema.
"Svake godine u junu se pravi kriza kada je riječ o otkupu pšenice i iako cijenu određuje tržište, počesto se percepira kao da ministarstvo diktira taj iznos. Cilj sastanka je da se vidi postoji li mogućnost za pregovore i dogovore, da mlinsko-pekarski sektor kaže koje su im sorte pšenice potrebne i interesantne i za koje bi na kraju platili više dabi ih poljoprivrednici imali u asortimanu, bar iduće godine. Da bude skrojen neki dogovor ili ugovorena proizvodnja, što bi bilo najbolje za proizvođače, ali i sve ostale u ovom sektoru", kazao je Lalić.
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković ići će na sastanak, ali nema prevelika očekivanja.
"Čisto sumnjamo da se na tom sastanku može postići bilo kakav dogovor, ali nada da će preovladati zdrav razum i da će konačno neko shvatiti važnost svega što poljoprivrednici rade postoji. Iznijećemo svoje stavove, ali nismo optimistični da će se to završiti išta bolje nego sastanci proteklih godina", rekao je Marinković.
Na sastanak bi trebalo da dođe i direktor Poljoprivredno-proizvodnog preduzeća "Jelena" iz Kozarske Dubice Marko Vlajsević, koji smatra da probleme treba rješavati, ali ne u žetvi, već mnogo ranije.
"Mi smo već izašli sa otkupnom cijenom. Stočnu pšenicu plaćamo 36 feninga, a visokokvalitetne sorte između 39 i 42 feninga. Do sada smo primili 5.000 tona žita na skladištenje, ali samo 1.500 tona je onog kvalitetnog koje ćemo otkupiti i samljeti u brašno. To je generalno najveći problem kada je riječ o domaćoj pšenici, mahom je stočna, oko 85 odsto, dok je svega 15 odsto pogodno za mlinsku proizvodnju. Nastojim bar sa ratarima u Kozarskoj Dubici da to promijenim, da nagnam kooperante da siju kvalitetnu pšenicu, zato i nudim višu cijenu za nju", rekao je Vlajsević.
On smatra da se na republičkom nivou mora težiti ka proizvodnji u omjeru 50 odsto stočna, 50 odsto kvalitetna mlinska pšenica.
"U tom slučaju bismo manje uvozili, a ovako se ne možemo osloniti na domaće ratare, jer ako ne uvezemo pšenicu, uvozićemo brašno", smatra Vlajsević.
U Semberiji, kao najvećoj žitnici Srpske, otkupna cijena znatno je niža.
"Žitopromet" je najavio okvirnu otkupnu cijenu pšenice za ovu sezonu, koja se kreće između 0,34 i 0,36 KM po kilogramu. To je van svake pameti, ali mi nemamo drugog izbora. Većina proizvođača im je već predala rod, jer nema gdje da je skladišti i sada nam je mogu platiti koliko hoće. Ne vjerujem da sastanak može šta promijeniti - istakao je predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača "Sela Semberije" Boško Radić.
Podrška
Saša Lalić kaže da je kvalitet ovogodišnjeg roda odličan te da prinosi u prosjeku dostižu oko šest i po tona po hektaru.
"To je iznad višegodišnjeg prosjeka, s tim da ima proizvođača kod kojih su prinosi po devet i deset tona po hektaru. I iako mi na cijenu otkupa ne možemo uticati direktno, indirektno i te kako utičemo kroz podršku koju pružamo ratarima. Lani smo proizvođačima pšenice isplatili devet miliona KM, a ove godine direktno blizu 12 miliona KM, kao i dva miliona za dizel gorivo", podsjetio je Lalić.
