Sjetva je olakšana, a prijem takvih sadnica je 98 odsto, što je prednost u odnosu na klasičnu proizvodnju.

"Na kraju samo pošumljavanje nije praktično dok dođe do mjesta da se sadnica posadi ona izbugi na vitalnosti, za razliku od toga ova sadnica kad se izvadi iz kontejnera gdje je stimulisma razvoj korijena u kontejenru omogućava veću vitalnost i prijem na terenu“, kaže Helena Luković, diplomirani inženjer šumarstca.
 
Prelazak sa ogoljenog na obloženi korijen, nije jedini zaokret koji rasadnik pravi. Mijenja se i struktura sadnog materijala.

"Najviše se ovdje proizvodio crni bor, koji nije toliko više popularan ne trebamo ga u tim količinama, idemo mijenjamo vrste“, kaže Slaven Gojković, generalni direktor Šuma Srpske. 

Promjene su potrebne jer je do sad kvantitet bio ispred kvaliteta, kaže resorni ministar. Gomilali su materijal koji nikom nije potreban i proizvodili80 odsto četinara, a samo 20 procenata lisičara.

"A ustvari bi trebalo da bude obrnuto jer imamo potrebe za sadnicama prije svega lisičara i ono što je važno reći da kolege sa Šumarskog fakulteta uz BL prave plan pošumljavanja i trebalo bi da ga završe u narednih pola godine“, kaže Boris Pašalić, minstar poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede RS.
 

Plan će odrediti kakav sadni material treba proizvoditi za naše šume. I hortikultura je bila zanemarena, a i tu su kažu u rasadniku napravili pomak. 

"Konkretno smo uradili park u Banji Vruićici gdje ćemo gore i inženjeri i naše sadnice, i napravili smo određeni ugovor u jesenjem dojelu, a poslije ćemo završiti u rpoljetnom dijelu“, kaže Milovan Krčo, direktor Centra za sjemensko rasadničku proizvodnju Doboj.

Sve što dogovore sa minsitrastvom i Šumama će da realizuju, poručuju iz rasadnika. Zajedno su  kažu, za nekoliko mjeseci od kada je imenovana nova uprava, uspjeli da Šumama plasiraju dodatnih 800. 000 sadnica