Prevaranti postaju sve sofisticiraniji i koriste različite metode kako bi došli do novca svojih žrtava. Dok je trenutno na snazi upozorenje za sve klijente ING banke, opasnost vreba i kod običnih bankovnih uplata. Ipak, uz malo znanja o bankovnim računima, potrošači mogu efikasno da se zaštite od najčešćih oblika prevara.
Nikada ne uplaćujte novac na ove bankovne račune
Prije svake uplate, potrošači bi trebalo pažljivo da provjere IBAN, posebno kada je riječ o iznenadnim računima ili zahtjevima za plaćanje od nepoznatih pošiljalaca. Jednostavna provjera bankovnog računa često je dovoljna da se prepozna pokušaj prevare.
Najvažniji dio IBAN-a za brzu provjeru su prva dva slova - oznaka države. Ona odmah otkriva u kojoj je zemlji račun otvoren. IBAN kodovi za neke zemlje izgledaju ovako:
DЕ: Njemačka (22 cifre)
AT: Austrija (20 cifara)
CH: Švajcarska (21 cifra)
FR: Francuska (27 cifara)
GB: Ujedinjeno Kraljevstvo (22 cifre)
ЕS: Španija (24 cifre)
IT: Italija (27 cifara)
NL: Holandija (18 cifara)
Prepoznajte sumnjive IBAN-ove ovim jednostavnim trikom
Ako dobijete zahtjev za plaćanje sa IBAN-om iz neočekivane zemlje, to bi trebalo da bude znak za uzbunu. Poseban oprez potreban je kada se radi o navodnim njemačkim firmama koje koriste strane bankovne račune. Ugledne njemačke firme uglavnom koriste i račune u njemačkim bankama.
Upozoravajuće su i IBAN oznake poput „TR“ (Turska) ili „CF“ (Centralnoafrička Republika), posebno ako se pojavljuju u kontekstu usluga koje navodno nude njemačke kompanije. Takve kombinacije često ukazuju na pokušaj prevare.
Crna lista potrošačke organizacije: Ovi bankovni računi poznati su kao prevarantski
Verbraucherzentrale Brandenburg (njemačko udruženje za zaštitu potrošača) vodi tzv. crnu listu bankovnih računa povezanih sa prevarama, koja se redovno ažurira. Na toj listi se nalaze računi lažnih agencija za naplatu potraživanja koje pokušavaju da iznude novac na osnovu nepostojećih dugova.
Prije nego što potrošači plate iznenadni račun, trebalo bi da provjere ovu bazu podataka. Onlajn crna lista odmah pokazuje da li je neki račun već korišćen za prevare - što može spriječiti finansijski gubitak.
Provjera agencija za naplatu dugova: Kako se zaštititi od neosnovanih zahtjeva?
Opomene od strane inkaso agencija često dolaze uz prijetnje sudskim postupcima, prinudnom naplatom i blokadom zarade, što mnoge potrošače natjera da plate bez provjere da li dug zaista postoji.
Verbraucherzentrale nudi besplatan onlajn alat za provjeru inkaso zahtjeva. Kroz nekoliko pitanja korisnici mogu dobiti pravnu procjenu da li je zahtjev uopšte osnovan i da li su troškovi realni. Po potrebi mogu preuzeti i gotov predložak pisma kojim se osporava zahtjev.
Dovoljan je jedan pogled na IBAN i drugi na ponude potrošačkih organizacija da bi se izbjegla prevara. Opšte pravilo glasi: ako imate sumnje, nemojte odmah uplaćivati novac, već najprije provjerite informacije - ali ne koristeći kontakt podatke iz sumnjive poruke, već isključivo zvanične i provjerene kanale komunikacije.
(Feniks)
.webp)
.webp)
