Svakodnevno plaćamo karticama, na kasi, onlajn, preko telefona, a njihova upotreba nikada nije bila šira. Dok mnogima olakšavaju život, za druge predstavljaju priliku za zloupotrebu.
"Zapravo, svjedoci smo da iz godinu u godinu raste broj kartica u Srbiji. Proizvedeno je preko 12 miliona, što bi značilo da skoro svaki građanin iz Srbije ima bar dvije te kartice. Е sad, kada raste broj kartica, raste i broj prevara karticom, raste i neka vrsta i doza rizika da neko te kartice može da zloupotrijebi. Da li se to dešava? Dešava se" kaže Vladimir Vasić, bankar i finansijski konsultant.
Današnje prevare više nisu amaterske, iza njih često stoje organizovane grupe koje koriste savremene tehnologije, uključujući i vještačku inteligenciju. Cilj je isti: prevariti korisnika kako bi sam proslijedio svoje podatke.
"Naravno, za razliku od prethodnih godina, kada su bile mnogo jednostavnije, sada su dosta, dosta sofisticiranije, zato što se koristi i vještačka inteligencija, koriste i nju kao pomoćno sredstvo ili pomoćni alat. Koje sve vrste postoje? Postoje razne vrste onlajn prevara. Na primjer, linkovi koje vi kliknete... Dobijete neki link, kliknete na njega i naravno, traži vam karticu da biste platili neki račun. Ili vam navodno banka šalje neku poruku da vi nešto platite, ili vam pošta šalje neku vrstu upozorenja gdje morate da unesete broj kartice, ili bilo šta slično, broj lične karte, ne daj Bože. I naravno, onda to ide tako kako ne treba" kaže Slobodan Brkić, IT stručnjak.
Najugroženiji su oni koji ne prepoznaju opasnost i upravo to prevaranti koriste. Jedan klik, jedno unošenje podataka i šteta može biti ogromna.
"Kako ljudi daju svoje podatke, a da nisu ni svjesni zapravo? Često čujemo taj izraz fišin kampanje, ili kampanja pecanja, gdje zapravo nas, nedovoljno informisane, neuke, koriste pojedinci da zapravo uzmu naše podatke. Pa, dobijete mejl 'molim vas, pošaljite vaš broj kartice, banka vam ažurira podatke', ili dobijete SMS slične sadržine. I ako odgovorite na taj mejl ili tu SMS poruku, ako ukucate one brojeve sa prednje strane, pa još ako dodate i onaj kontrolni broj sa zadnje strane od tri broja. Zapravo, kao da ste nekome dali karticu, dali PIN i rekli: 'Uzmite sve sa mog računa'," kaže Vasić.
Prevaranti ne spavaju, ali ni građani nisu potpuno nezaštićeni. Iako se tehnologija koristi za krađu, koristi se i za zaštitu. Ipak, ključnu ulogu i dalje ima pažnja korisnika. Jer najopasnija poruka nije ona koja stiže, već ona na koju se klikne, prenosi "24Sedam".
