Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB), u saradnji sa Upravom policije Crne Gore, spriječila je pokušaj uspostavljanja radikalne islamske mreže u Crnoj Gori, javljaju "Vijesti" pozivajući se na izvore iz vrha sigurnosnog sektora.
U sklopu te akcije, iz zemlje je protjeran državljanin BiH Haris Šundo, koji je u Plavu pokušavao da formira paradžemat - paralelnu vjersku zajednicu van okvira zvanične Islamske zajednice Crne Gore.
Jedna od posljednjih operacija
- To je jedna od posljednjih operacija koju su realizovali ANB i UP - rekao je sagovornik “Vijesti”.
Tvrdi da je njihova brza i pravovremena reakcija u tom slučaju bila presudna za sveukupan bezbjednosni ambijent u zemlji:
- Koja je zbog svoje otvorenosti izložena različitim bezbjednosnim izazovima - dodao je on.
Iz Agencije na čijem čelu je Ivica Janović zvanično su rekli da u Crnoj Gori postoji nekoliko radikalnih selafijskih grupa podijeljenih u više frakcija, koje se nalaze na različitim nivoima radikalizacije.
- U Crnoj Gori, do sada, nije izvršen teroristički napad u ime religije ili vjere. Međutim, u Crnoj Gori egzistira nekoliko radikalnih selafijskih grupa podijeljenih u više frakcija, koje se nalaze na različitim nivoima radikalizacije - odgovorili su iz tajne policije.
ANB je saopštila da se "uočava međunarodna komponenta u aktivnostima pripadnika tih grupa i njihova fokusiranost na pokušaje širenja radikalnih ideologija".
Radikalizacija RAЕ populacije
- Prevashodno na mlađu populaciju, kao i dalji nastavak radikalizacije pripadnika RAЕ populacije. Regionalno povezivanje radikalnih selafijskih grupa iste ideološke profilacije se ogleda kroz međusobne posjete, povremene boravke radikalnih vjerskih propovjednika iz regiona i dijaspore, formiranje lokalnih i regionalnih grupa na aplikacijama za enkriptovanu komunikaciju, dijeljenje propagandnog materijala i slično.
Radikalni vjerski propovjednici, od kojih su neki nakon izdržane kazne već na slobodi, imaju dominantni uticaj na selafijsku scenu u Crnoj Gori. Međutim, kako u Crnoj Gori nema istaknutih lokalnih propovjednika, radikalne selafijske strukture se, u zavisnosti od ideološke orijentacije, oslanjaju na propovjednike iz država regiona - odgovorili su iz tajne policije na set pitanja o prisutnosti radikalnih mreža u Crnoj Gori, ali i na ona o Harisu Šundu.
Izvor iz vrha sigurnosnog sektora pojasnio je da su tajna i javna policija utvrdile da je evidentna prisutnost većeg broja propovjednika koji djeluju izvan Islamskih zajednica i koji su protokom vremena ostvarili veliki uticaj, posebno u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu.
- Ako se zna da je prihvatanje radikalnih stavova ključni faktor u daljoj radikalizaciji, neophodno je problem rješavati u početnoj fazi, jer ukoliko to izostane jedan broj lica će ući u začarani krug iz kojeg nema povratka.
Prepoznajući ove probleme obavještajno-bezbjednosni sektor Crne Gore je u kontinuitetu angažovan na sprječavanju svih vidova devijacija koje mogu doprinijeti daljoj radikalizaciji. Kroz čitav niz preventivnih aktivnosti da sada je uspijevao da se izbori sa problemima radikalizacije koja vodi ka terorizmu iako je svjestan da zbog regionalnih uticaja taj problem nije moguće u potpunosti iskorijeniti ali je moguće djelovati kako bi se držao na društveno prihvatljivom nivou - kazao je on.
Boravak Šunde u Crnoj Gori
Sagovornik “Vijesti” iz sigurnosnog sektora objasnio je da je boravak Šunda u Crnoj Gori detektovan nakon prošlogodišnjih antiterorističkih akcija bezbjednosnih službi u Srbiji.
Taj državljanin BiH, iz Srbije je deportovan nedugo poslije terorističkog napada ispred izraelske ambasade u Beogradu, 29. juna 2024. godine. Tog dana Miloš Žujović je ranio pripadnika tamošnje Žandarmerije Miloša Jevremovića.
Žujović, koji je nakon prelaska u islam uzeo ime Sabahudin, navodno je bio povezan sa vehabijskim pokretom i preselio se u Novi Pazar, skupa sa suprugom B. Ž., porijeklom iz Plava.
Dan nakon napada u kome je Žujović ubijen, pretreseno je nekoliko objekata, a među njima i stan u kom je Šundo boravio u Srbiji. Osim njega tada su privedeni Igor Despotović i Kemal Begović, prenijeli su regionalni mediji, pozivajući se na izvore iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.
Tada je objavljeno da Šundo, koji je porijeklom iz Goražda, nije imao dozvolu za boravak u Srbiji i da će zbog toga biti deportovan nazad u BiH, što je učinjeno.
Sredinom jula prošle godine ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić saopštio je da nije utvrđeno da postoji šira organizacija koja je učestvovala u pripremi terorističkog akta u kome je teže povrijeđen pripadnik Žandarmerije.
Prema saznanjima crnogorskog bezbjednosnog sektora, Šundo je prije nego je došao u Plav, duže boravio i u Raško-polimskoj oblasti.
- Odakle je, nakon pomenutog napada, deportovan u BiH - kazao je on.
Veza s ISIL-om
Iz sigurnosnog sektora nezvanično su kazali i do kakvih su sve podataka došli operativci tajne policije, tokom realizacije jedne od posljednjih aktivnosti.
- Poznato je da među vehabijama u Plavu, koje je Haris Šundo okupio bilo i onih koji su pripadali grupi plavskih vehabija, Omara Redžepagića i Džemala Canovića, koji su se priključili ISIL-u u Siriji. Nakon propasti ISIL-a, Omar Redžepagić je završio u kurdskom zatvoru, dok se za Džemala Canovića smatra da je poginuo boreći se na strani ISIL-a - rekao je isti sagovornik.
Islamska država Iraka i Levanta (ISIL), džihadistička ekstremistička organizacija, proglasila je 2014. “kalifat” u Iraku i Siriji. Ozloglašena je po surovim zločinima - masovnim ubistvima, otmicama i obezglavljivanjima, koje pravda radikalnim tumačenjem sunitskog islama. Nakon ofanzive koalicije predvođene SAD, ISIL je do 2019. izgubio teritoriju, ali i dalje djeluje kao gerilska mreža u više zemalja.
Ulcinj na meti
Izvor iz vrha bezbjednosnog sektora objasnio je da su radikalne islamske mreže naglašeno zainteresovane za Ulcinj, a najavio je i nastavak akcija na eliminaciji prijetnji.
- Pored Plava, regionalne radikalne mreže pokazuju pojačano interesovanje za Ulcinj, koji nije samo interesantan turističkim investitororima. Njihovo prisustvo i djelovanje je u fokusu bezbjednosnih službi i za očekivati je nastavak akcija na eliminaciji prijetnji. Naglašavam, pravovremena reakcija crnogorskih službi u ovom slučaju izuzetno je važna za sveukupan bezbjednosni ambijent - kazao je on.
Istakao je da je područje zapadnog Balkana i dalje opterećeno prisustvom velikog broja radikalnih mreža:
- Među kojima ima i onih koje se, zbog pridruživanja njihovih članova ISIL-u tokom rata u Siriji, povezuju sa ovom terorističkom organizacijom. Realizacija većeg broj kontraterorističkih akcija na zapadnom Balkanu u mnogome je oslabila ove strukture. Iako se čini da je situacija trenutno relativno stabilna, zabrinjava moguća konsolidacija simpatizera ISIL-a, kojoj doprinosi i izlazak iz zatvora jednog broja lica koja su bila na izdržavanju zatvorskih kazni upravo zbog povezanosti sa terorizmom, a među kojima ima i uticajnih radikalnih propovjednika.
Rat u Gazi i proširivanje sukoba na Liban mogao bi i dalje podsticajno uticati na pojedine radikalne elemente da se odluče na sprovođenje aktivnosti koje bi imale za cilj pripremu i izvršenje terorističkih napada i na području Zapadnog Balkana. Posebna kategorija kojoj službe bezbjednosti posvećuju pažnju su konvertiti, a u prilog tom ispravnom stavu je i slučaj Miloša Žujovića koji je prošle godine izvršio napad na ambasadu Izraela u Beogradu - kazao je sagovornik “Vijesti”.
Problem radikalizacije
Naglasivši da crnogorske službe bezbjednosti, svjesne regionalnih uticaja, kontinuirano djeluju na suzbijanju svih oblika radikalizacije, sagovornik “Vijesti” rekao je da Islamske zajednice prepoznaju problem radikalizacije, ali da je njihovo djelovanje često nedovoljno dubinsko, posebno u prevenciji kod mladih.
Ukazao je i da je radikalizacija putem Interneta prepoznata kao glavno sredstvo kojim se služe radikalni elementi u pridobijanju mladih da usvoje radikalne narative.
- Islamske zajednice prepoznaju ovaj problem, ali izostaje njihova veća uključenost po dubini u sprečavanju prvenstveno radikalizacije mladih osoba. Nije to jedina aktivnost kojoj bi trebalo posvetiti pažnju - kazao je sagovornik “Vijesti”.
Paradžemat je neformalna vjerska zajednica koja djeluje van kontrole zvanične Islamske zajednice, bez njenog odobrenja i nadzora. Te grupe često okupljaju pristalice radikalnih tumačenja islama, poput selefizma i vehabizma, a u nekim slučajevima su povezane sa ekstremističkim i terorističkim mrežama. Paradžemati u regionu smatraju se bezbjednosnim izazovom jer mogu biti izvori radikalizacije i regrutacije za terorističke organizacije.
ANB stalno u borbi protiv terorizma
Iz kabineta Ivice Janovića odgovorili su “Vijestima” da Agencija u kontinuitetu realizuje aktivnosti na planu sprečavanja terorizma i drugih oblika organizovanog nasilja.
- Shodno tome, ostvaruje se kontinuirana saradnja sa nadležnim subjektima na nacionalnom nivou, koja je ojačana formiranjem Nacionalnog međuresorskog operativnog tima za suzbijanje nasilnog ekstremizma, terorizma, pranja novca i finansiranja terorizma (NOT) - kazali su iz ANB-a.
Oni objašnjavaju i kakvi su sve zadaci tog operativnog tima.
- Zadatak NOT-a je, između ostalog, rukovođenje, koordinacija, praćenje aktivnosti i uspostavljanje komunikacije sa ostalim ministarstvima, organima državne uprave, drugim institucijama i civilnim društvom, kao i koordinacija i usmjeravanje aktivnosti uz ocjenu stanja i davanje prijedloga za unapređenje stanja, daljih mjera i aktivnosti iz oblasti suzbijanja nasilnog ekstremizma, terorizma, pranja novca i finansiranje terorizma - navodi se u pojašnjenju, prenose "Vijesti".
