Trgovina na malo u Hrvatskoj je u tom period pala za čak 24 odsto u odnosu na isti mjesec lani.

Iako je "otključavanje" hrvatske privrede podstaklo i potrošnju građana, još će se dugo čekati da se ona vrati na nivo prije krize sa epidemijom virusa korona.

Makroekonomista RajFajzena Zrinka Živković Matijević ocijenila je da je ovako veliki pad prometa u trgovini na malo u aprilu posljedica zatvaranja zbog epidemije i izostanka turističke sezone, a snažno je pao i indeks povjerenja potrošača pa su ljudi kupovali samo najosnovnije - hranu, lijekove i higijenske potrepštine.

Kupovina odjeće i obuće, kao i trajnih dobara poput namještaja, tehnike i automobila, uglavnom je izostala, jer ih građani nisu imali gdje ni kupiti ili su zbog neizvjesnosti odgađali kupovinu.

Matijevićeva očekuje da će Hrvatska u ovoj godini imati pad lične potrošnje od 8,5 odsto, dok bi pad prometa u maloprodaji mogao iznositi oko 10 odsto.

Ipak, kaže, prodaja hrane, higijenskih potrepština i lijekova možda neće ni imati pad, dok bi posljedice mogla imati prodaja odjeće, obuće i trajnih dobara, navodi "Indeks".

U aprilu su veći pad u EU, osim Hrvatske, su imale su Francuska sa 31,1 odsto, Španija sa 29,8 odsto, Malta sa 24,8 i Luksemburg sa 24,7 odsto.

Podaci za Italiju, članicu EU koju je pandemija virusa korona najteže pogodila, nisu objavljeni.

Pad prometa u trgovinama u NJemačkoj bio je nešto veći od šest odsto, a najmanje posljedica osjetile su skandinavske članice EU - Finska, Danska i Švedska.