Sarajevski Srbi imali su tri mjeseca da napuste vjekovna ognjšta koja su u ratu krvlju odbranjena, ili da prihvate vlast muslimansko-hvratske Federacije.
U martu '96. krenuli su i živi, vozeći uz sebe i svoje mrtve. Radojki Okilj, danas, na Malom zejtinliku naviru sjećanja. Sa posmrtnim ostatacima supruga i maloljetnim ćerkama krenula je iz Ilidže.
"12. decembra na Ilidži, na šumarskoj školi poginuo, ostala sam sa dvoje maloljetne djece, valjalo je to sve izvesti na put", kaže Radojka Okilj.
Većina sarajevskih Srba utočište je našla u tada Srpskom, a danas Istočnom Sarajevu. Republika Srpska i tada je bila svetinja za koju se vrijedilo žrtvovati, poručeno je sa vojničkog groblja gdje je danas obilježena 23. godišnjica sarajevskog egzodusa.
"Uvijek kažemo da su na današnji dan sarajevski Srbi platili cijenu stvaranja Republike Srpske i to je zaista tako. U Dejtonu se nešto moralo dati da bi ostali narod Republike Srpske imao slobodu". kaže Nenad Vuković, gradonačelnik Istočnog Sarajeva.
"Ovo je podvig visoke svijesti, gdje su svojim izlaskom iz opština koje su dodijeljenje muslimansko-hrvatskoj Federaciji, pokazali ljubav i patriotizam prema srpskom narodu i prema novostvorenoj Republici Srpskoj", kaže Milomir Savčić, predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske.
Vlada Republike Srpske zna šta su sarajevski Srbi žrtvovali za stvaranje Srpske. Zato je 16. mart uvršćen u značajne datume srpske istorije.
"Vlada Srpske, preko Odbora za njegovanje tradicije i oslobodilačkih ratova, ustanovila je ovaj datum kao jedan od 26 datuma, kao jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji i mi ćemo čuvati sjećanje na heroje", kaže Duško Milunović, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske.
Republika Srpska za Srbe je simbol slobode. Napuštena ognjišta ostaće u sjećanjima da su Srbi vijekovima živjeli i gradili Sarajevo a onda ga, u miru, morali napustiti.
"Ono što je meni najvažnije da su Srbi željeli da napuste Sarajevo onako kako im je ostavljeno prostim potezom olovke na papiru. Nisu željeli da budu građani drugog i trećeg reda, nisu željeli da strepe u tom svom Sarajevu", kaže Sonja Karadžić Jovičević, potpredsjednik NSRS.
"I bazično orijentisani da je neophodno stvoriti okvir, našu državu, koja bi, prije svega, bila mjesto dobrog života za sve one koji poštuju Republika Srpska i srpski narod i kao takav okvir Republika Srpska je sigurno manifest kao država", kaže Staša Košarac, šef Kluba poslanika SNSD-a u PDPS BiH.
Sarajevski Srbi izgradili su grad Istočno Sarajevo. Većina je tu ostala, a neki su otišli prema ostalim krajevima Republike Srpske gdje su nastavili da je grade onakvu kakvu su je u Sarajevu stvarali i branili.
