Međunarodni mehanizam za krivične sudove u Hagu odlučio je da bivši načelnik Službe državne bezbjednosti Srbije Jovica Stanišić /69/, koji pati od hronične bolesti organa za varenje /paučitis/ i depresije, ostane na privremenoj slobodi u Srbiji do 30. aprila 2020. godine.
Stanišić je na privremenu slobodu pušten zbog bolesti u ljeto 2017. godine, odmah pošto je počelo ponovljeno suđenje po optužnici za zločine u Hrvatskoj i BiH od 1991. do 1995. godine.
U odluci, objavljenoj na sajtu sudskog mehanizma, pravnog nasljednika Haškog tribunala, raspravno vijeće saopštilo je da je, prema ranijim nalazima ljekara, Stanišić "privremeno nesposoban da putuje".
Sudsko vijeće je, međutim, naznačilo i da bi se, "kako proizlazi iz novih izvještaja ljekara, u dogledno vrijeme moglo očekivati da Stanišić bude u stanju da putuje, ukoliko bude imao adekvatne uslove", prenijeli su beogradski mediji.
Do kraja ponovljenog suđenja Stanišiću i drugooptuženom Franku Simatoviću Frenkiju ostaje da se saslušaju samo svjedoci Simatovićeve odbrane.
Bivši načelnik SDB Srbije Stanišić /69/ i operativac te službe Simatović /69/ optuženi su za progon, ubistva, deportacije i prisilno premještanje Hrvata i Muslimana u Hrvatskoj i BiH u periodu od 1991. do 1995. godine.
Stanišića i Simatovića uhapsile su i u Hag izručile vlasti Srbije u proljeće 2003. godine.
Prvostepeno vijeće Haškog tribunala oslobodilo je 29. maja 2013. godine Stanišića i Simatovića krivice po svih pet tačaka optužnice, ali je Apelaciono vijeće 2015. godine poništilo oslobađajuću presudu i naložilo da proces bude ponovljen.
Ponovljeno suđenje Stanišiću i Simatoviću, koje je počelo 13. juna 2017. godine, posljednji je haški proces u kojem se utvrđuje da li su za zločine u Hrvatskoj i BiH odgovorni zvaničnici Srbije.
Pred Haškim tribunalom nijedan državni zvaničnik Srbije nije bio osuđen za te zločine.
