Sloboda kretanja unutar Еvropske unije možda još nije potpuno mrtva, ali ni taj trenutak nije više daleko.
Posljednja koja je tome doprinijela je Poljska, koja je u ponedjeljak uvela privremene granične kontrole s Njemačkom i Litvanijom kako bi se borila protiv ilegalnih migracija.
Odluka je iznuđena jer su granične kontrole s Njemačkom bile odgovor Berlinu koji kontroliše granice s Poljskom od jeseni 2023, a početkom maja je vlada Fridriha Merca dodatno pooštrila te kontrole, odbijajući ulazak migrantima čak i ako traže azil.
Bilo je to previše čak i za proevropskog poljskog premijera Donalda Tuska, koji je na sastanku s nizozemskim premijerom Dikom Šofom najavio da će „granični prelazi s Njemačkom biti pokriveni načelom kritične infrastrukture“ te da službenici granične straže i policije imaju „jasne naredbe da odlučno reaguju“ na pokušaje ometanja kontrola. Tusk je naznačio da će se lažno predstavljanje i ometanje državnih službenika strogo kažnjavati: „Primijenićemo odgovarajuće mjere, a to će uključivati novčane kazne, a ako bude potrebno, i direktnu prinudu i pritvor“. Dodao je da razmjeri nisu veliki, ali da treba poštovati činjenicu da će Poljska „efikasno provjeriti svaki takav slučaj“.
Situacija je eskalirala kada su Nijemci vratili u Poljsku trojicu Somalijaaca koji su se početkom maja uspjeli dokopati Frankfurta na Odri, ali ne zadugo. Iako je Upravni sud u Berlinu presudio da Somalijci smiju ostati dok se ne riješe njihovi zahtjevi za azil, vraćeni su u Poljsku jer su odatle ušli u Njemačku. Poljska desnica odmah je digla uzbunu i Tusk je morao da reaguje.
Poljska je sada dvanaesta od 29 zemalja šengenskog prostora koja je uvela granične kontrole. Njemačke vlasti podržale su odluku, a prema riječima kancelara Merca, otkako se ta praksa sprovodi, broj tražilaca azila u Njemačkoj se znatno smanjio. Slične razloge navode i u Varšavi.
„Ovom privremenom mjerom želimo ograničiti i smanjiti nekontrolisani tranzit migranata u oba smjera. Njemačku stranu sam već u martu upozorio i više puta razgovarao o tome s novim kancelarom“, izjavio je poljski premijer.
Dosadašnji strpljiv stav njegove zemlje prema jednostranim kontrolama više se ne može održati jer se sada, prema promijenjenoj praksi, ljudi vraćaju u Poljsku, tvrdi Tusk.
Postoji i unutrašnjopolitički razlog naime, migraciona politika bila je centralna tema tamošnje predsjedničke kampanje. Pobjeda desnog nacionaliste Karola Navrockog, koji je tražio strože kontrole na granici s Njemačkom, bila je težak udarac za Tuskovu vladu, podsjetio je Dojče Vele.
Merkel “bocnula” Merca
U Njemačkoj je ponovno uvođenje poljske kontrole na zajedničkoj granici izazvalo kritike opozicionih ličnosti, poslovnih i policijskih sindikata. Za situaciju koja uzrokuje teškoće prvenstveno stanovnicima i preduzećima na pograničnom području okrivljuje se vlada hrišćansko-demokratskog kancelara Fridriha Merca i njene jednostrane akcije. Međutim, Aleksander Dobrindt, njemački ministar unutrašnjih poslova, pohvalio je poljsko uvođenje graničnih kontrola s Njemačkom i Litvanijom.
“One su važan korak u našim zajedničkim naporima protiv ilegalnih migracija i zato je to korak koji očigledno pozdravljamo“, rekao je Dobrindt u ponedjeljak uveče.
I dok se vlasti u Poljskoj i Njemačkoj slažu oko suspenzije šengenskih pravila, očekivane kritike stigle su iz Zelenih i dijela SPĐa, ali i od – Angele Merkel. Dugogodišnja kancelarka, uz napomenu da i ona smatra da se ilegalna migracija mora ograničiti, naglasila je da se o tome “mora razmišljati na evropskom nivou“. Tako je bocnula Merca, s kojim je u dugogodišnjoj zavadi – da ne upotrijebimo neku grublju riječ.
Na tu kritiku reagovao je kancelar Merc. U jednoj televizijskoj emisiji napomenuo je da njegova vlada trenutno “mora riješiti nekoliko problema koji su nastali u posljednjih deset godina“, misleći na probleme koje je Angela Merkel izazvala svojom politikom prema izbjeglicama u ljeto 2015. godine. Potom je dodao: “Pokušavamo se pridržavati evropskog prava. Ali, dok god je evropsko pravo o azilu nefunkcionalno, moramo imati pravo da sami štitimo svoje granice“.
Pravila i politička previranja
Član 25. Šengenskog zakona državama omogućava privremeno ponovno uvođenje kontrola na unutrašnjim granicama, ali samo na deset dana, ad hoc i potpuno samostalno, i to ako postoji neposredna prijetnja, na primjer sumnja na teroristički napad. Ali, kontrole na bavarskoj granici s Austrijom na snazi su od jeseni 2015. godine. Danska je službeno ponovno uvela kontrole na svojoj granici s Njemačkom prije osam godina.
Problemi i unutar vladajuće koalicije
Osim s vanjskim granicama, Donald Tusk ima probleme i unutar vladajuće koalicije. Političku scenu u Poljskoj zatreslo je otkriće da je prošlog četvrtka Šimon Holovnija, predsjednik parlamenta (maršal Sejma – poljski pandan Gordanu Jandrokoviću) i stranke Poljska 2050, u tajnosti, i to usred noći, posjetio privatni stan Adama Bjelana, jednog od glavnih PiS-ovih poslanika u Еvropskom parlamentu. Sastanak se održao prije ponoći, a kasnije je, prema navodima fotoreportera redakcije Fakt, Bjelanov stan posjetio i čelnik PiS-a Jaroslav Kačinjski. Kasnonoćnom sastanku prisustvovao je i senator PSL-a i potpredsjednik Senata Mihal Kamiński, bivši političar PiS-a.
Procurilo je da se razgovaralo o rušenju Tuska i povratku PiS-a na vlast, a Holovnija bi za izdaju ostao na čelu Sejma. On je napisao da su to neistine, a opoziciju posjećuje usred noći u njihovim stanovima „jer mu je prebukiran raspored“.
„Čvrsto vjerujem da – posebno u ovim vremenima – političari različitih uvjerenja treba međusobno da razgovaraju, inače ćemo se međusobno poubijati. Smatram to normom, a ne izuzetkom i nastaviću da se tako ponašam kao predsjednik Sejma“, poslije je moralizovao Holovnija – iako svi znaju da je muljator.
Građanska koalicija, Treći put i Nova ljevica imaju 248 mandata u 460-članom Sejmu. Kada bi 32 poslanika Poljske 2050 promijenila stranu, pala bi Tuska vlada. Zato je Tusk odlučio da pređe preko svega i napisao na Fejsbuku: „Ozbiljno sam švatio objašnjenja i izjavu Šimona Holovnije na današnjem sastanku čelnika koalicije. Vlada ima stabilnu većinu“.
