To što je Banja Luka – za razliku od Sarajeva – uvijek čvrsto stajala uz Izrael je nešto što se rijetko pominje u zapadnim medijima. Oni više vole da govore o "separatizmu", "ruskom uticaju“ ili "nacionalističkoj regresiji“ kada govore o Republici Srpskoj – entitetu sa većinom srpskog stanovništva u današnjoj Bosni i Hercegovini koji se dosljedno opire globalnom moralnom konsenzusu.
Piše ovo njemački portal "Jüdische Rundschau", osvrćući se na posjetu američkog mislioca Kertisa Jarvina Banjaluci.
"Ali oni koji pažljivije pogledaju vidjeće malu političku zajednicu koja se nameće političkim instinktom, diplomatskom suptilnošću – i jasnim osjećajem za realnost. Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, jedan je od najglasnijih pristalica Izraela u Еvropi – posebno nakon masakra 7. oktobra. On vjeruje da je koegzistencija sa onima koji žele uništenje Izraela iluzorna i otvoreno podržava Trampov bezbjednosni plan za Pojas Gaze. Dodik povlači paralele između borbe Jevreja za opstanak na Bliskom istoku i želje Srba za samoočuvanjem u BiH – naglašavajući pravo na samoodbranu i nacionalno opredjeljenje", piše portal i dodaje:
"To što je američki mislilac poput Kertisa Jarvina govorio ovdje nije slučajnost. Jevrejsko-američki intelektualac, tvorac 'mračnog prosvjetiteljstva' i oštar kritičar zapadnih struktura moći, sada pronalazi prijemčivu publiku – na mjestima gdje su ljudi naučili da razlikuju ideologiju od interesa".
U Njemačkoj, Jarvin je poznat prvenstveno po naslovnoj priči "Špigla" o novom potpredsjedniku SAD Džej Di Vensu (Predsjednik u sjenci, broj 18/2025), u kojoj je Jarvin predstavljen kao "reakcionarni fašista" koji se pojavljuje na vašingtonskim koktel zabavama između Stiva Benona i Džeka Posobjeka.
Ali bi se to, piše sajt, moglo pročitati i drugačije: kao znak da se njegove dijagnoze sada nervozno prate – jer ih je teško opovrgnuti.
"Svako ko sluša Jarvina ne čuje propagandistu, već disciplinovanog disidenta – i nekoga ko, od svih mjesta, upućuje jasnu, ali učtivu poruku moćnicima našeg vremena iz Banjaluke. Jarvinov nastup na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci bio je krajnja tačka putovanja kroz Bazel, London i Pariz – svjesno izabranog, kako je napisao u jednom biltenu: 'Poslije Pariza, idem duboko u bivšu Jugoslaviju'. Kontrast nije bio slučajan – bio je dio plana. Rekao je da je stigao kasno uveče i sljedećeg jutra vidio malu zemlju odlučnu da ostane nezavisna. Republika Srpska, tvrdio je, nije ekspanzivan entitet, već samouvjeren akter sa snažnom voljom za opstanak – i stoga sumnjičav u svetu gdje se autonomija često tretira kao prijetnja. Jarvinova dijagnoza: Spoljna politika SAD funkcioniše na autopilotu. Njene osnovne strukture moći se ne mijenjaju sa izborima. Čak ni pod Trampom, sistem se nije fundamentalno promijenio – ali je barem trenutno bio poremećen. Jedno od najvećih Trampovih spoljnopolitičkih dostignuća, prema Jarvinu, bilo je zatvaranje razvojne agencije USAID – koja je, na mnogim mjestima, olakšavala ne razvoj, već uticaj. Posebno na Balkanu, ovo je imalo dalekosežne posljedice", piše portal i podsjeća na Jarvinove riječi da je "moć po prirodi ljubomorna".
Da bi ilustrovao svoj geopolitički realizam, Jarvin je ponudio sliku koju su mnogi u publici zapamtili:
"Živimo u svijetu slonova. A ti si miš. Zato: drži se podalje od slonovskih nogu. Ne grizi ih. Ne daj im razlog – a prije svega, nikakvu priliku – da te zgnječe", rekao je slikovito.
Naglasio je da diplomatija nije slabost, već oblik preživljavanja.
Oni koji se čine neupadljivim mogu mnogo dobiti.
.webp)
Republika Srpska, prema Jarvinu, ne teži hegemonističkim ciljevima – ni prema Sarajevu ni prema Zapadu.
"Ne vidim Banjaluku kako pokušava da osvoji svijet. Ili čak Sarajevo", jasan je Jarvin.
Portal piše da svako ko sluša Jarvina ne čuje ideologa, već nekoga ko je spreman da uništi iluzije našeg vremena – kako se suverene nacije ne bi udavile u snovima.
Ono što on govori je neprijatno – ali za svakoga ko živi među slonovima, to je od vitalnog značaja.
Jarvin je upozorio da je opasno upuštati se u provokacije.
Male države, savjetovao je, moraju mudro da biraju svoje bitke.
"Nikada ne odustajte od svojih prava – ali upuštanje u provokacije je opasno. Ne uzvraćajte lavežom kada neko laje na vas. Umjesto toga, reagujte osmijehom", bio je jedan od njegovih rijetkih doslovnih savjeta.
Savjetuje, takođe, da ne smijete dozvoliti sebi da se nađete u situaciji u kojoj neko provocira psa dok ne zalaje ili ujede – samo da bi onda rekao: "Vidite, bilo je opasno od samog početka".
Slično tome, provociranje već ljutog psa nije mudro. Ali bjekstvo takođe nije opcija. Smirenost, jasnoća i samokontrola – to su, rekao je Jarvin, stubovi suverene diplomatije.
Jarvin je bio posebno kritičan prema međunarodnom nadzoru u Bosni i Hercegovini.
"Takozvani visoki predstavnik – trenutno nemački političar Kristijan Šmit – ima gotovo neograničena ovlašćenja, uključujući i ovlašćenje da smjenjuje izabrane zvaničnike", rekao je Jarvin za kojeg ovaj model predstavlja relikt postimperijalne arogancije, koju podržavaju zapadni lobistički interesi.
"Svako ko misli da Bošnjaci treba da vladaju Banjalukom nema dobre namere", bila je njegova suva opaska.
Jarvin je upitao kako se nositi sa takvim pretpostavkama.
"Ljubaznošću. I jasnoćom. Ako vas neko zamoli za ustupak – recite ne. Ali sa osmijehom. Jer ako dozvolite sebi da budete isprovocirani, igrate tuđu igru. Ako ostanete dosledno ljubazni, postajete nedodirljivi", zaključuje Jarvin.
Kertis Jarvin je dugo bio odbačen u SAD kao internet ekscentrik – sada ga citiraju, čitaju i slušaju.
Potpredsjednik Dž. D. Vens, čija životna priča obuhvata siromaštvo, vojnu službu i akademski uspon, pomenuo je Jarvinov rad u nekoliko intervjua.
Mnoga od osnovnih uverenja aktuelne američke administracije – od otpora "dubokoj državi" do raskida sa globalističkim dogmama – nose Jarvinov otisak.
Činjenica da čovjek takvog uticaja sada govori u Banjaluci pokazuje: tektonski pomaci svjetskog poretka već dosežu periferije Еvrope.
Stari zapadni poredak, oblikovan transatlantskim dogmama, u opasnosti je od kolapsa zbog sopstvenih unutrašnjih kontradikcija. A na rubovima sistema pojavljuju se novi akteri, novi koncepti i nova samoshvatanja.
Kertis Jarvin je jedan od tih katalizatora. Pozivanje njega nije čin provokacije – već podsticaj da se razmisli o savetu koji se fundamentalno promijenio.
Misao, uzgred budi rečeno, koju bi Špigel vjerovatno smatrao opasnom – a Republika Srpska jednostavno smatra realnom.
.webp)
