Еvropa mora brzo da reaguje kako bi se suočila s ekstremnim vrućinama jer temperature daleko premašuju 40 stepeni, a u narednim danima predviđa se na hiljade smrtnih slučajeva kao posljedica toplotnog talasa.
Južna Еvropa je na udaru snažnog toplotnog talasa sa temperaturama koje dostižu čak 46 stepeni Celzijusa u španskoj regiji Huelva što predstavlja novi nacionalni rekord za jun. U isto vrijeme, Italija, Grčka, Portugal i Zapadni Balkan takođe se suočavaju s ekstremnim temperaturama, požarima i ljudskim žrtvama.
Stručnjak Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) izdao je u ponedjeljak ozbiljno upozorenje, pozivajući na brže mjere kako bi se spriječile desetine hiljada “nepotrebnih smrti”.
"Više nije pitanje da li ćemo imati toplotni talas, već koliko njih ćemo doživjeti ove godine i koliko će trajati", rekla je Marisol Iglesias Gonzales iz Odjeljenja za klimatske promjene i zdravlje SZO u Bonu.
Hrvatska među najugroženijima
Govoreći o broju ljudi koji bi mogli biti u opasnosti, Pjer Maselo iz Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu izjavio je za "Politiko" da bi ovaj toplotni talas mogao da izazove više od 4.500 dodatnih smrtnih slučajeva između 30. juna i 3. jula.
Zemlje koje bi mogle da imaju najveću stopu dodatne smrtnosti su Italija, Hrvatska, Slovenija i Luksemburg, rekao je on, prenosi "Telegraf".
"Najgori dani vjerovatno će biti utorak i srijeda", dodao je.
Toplotni talasi godišnje odnose više od 175.000 života u evropskom regionu SZO – od Islanda do Rusije.
U velikoj studiji koju je Maselo koautor, a koja je objavljena u januaru i obuhvatila 854 evropska grada, upozorava se da će broj smrtnih slučajeva usljed vrućina drastično porasti ukoliko se ne da prioritet značajnim mjerama prilagođavanja klimatskim promjenama.
SZO je u ponedjeljak ponovila da klimatske promjene, podstaknute sagorijevanjem fosilnih goriva, znače da će toplotni talasi postajati češći, opasniji i intenzivniji, što će dovesti do težih bolesti i većeg broja smrtnih ishoda.
Skoro dvije trećine španskih gradova dobilo je upozorenja o zdravstvenom riziku, uključujući 804 grada koji su na najvišem nivou pripravnosti, prema podacima nacionalne meteorološke agencije Aemet. Portparol je izjavio da se u cijeloj zemlji očekuje intenzivna vrućina do 3. jula. Upozorenja su takođe na snazi u Francuskoj, Italiji, Portugalu i Grčkoj.
Grčka vlada je takođe izdala upozorenja o zagađenju vazduha zbog požara koji su zahvatili obalne gradove u blizini Atine. U međuvremenu, više od 50.000 ljudi evakuisano je u Turskoj, prvenstveno zbog požara u blizini Izmira. U Albaniji je između nedjelje i ponedjeljka prijavljeno 26 šumskih požara, dok su u Srbiji meteorolozi saopštili da je prošli četvrtak bio najtopliji dan otkad postoje mjerenja – od 19. vijeka.
SZO savjetuje ljudima da se hidriraju, da izbjegavaju podnevnu vrućinu i da domove održavaju hladnim. Ovo posebno važi za ranjive grupe, uključujući starije osobe, djecu, radnike na otvorenom, trudnice i osobe sa hroničnim zdravstvenim problemima. Ljudi koji uzimaju lijekove poput antidepresiva ili lijekova za pritisak takođe bi trebalo da budu oprezni, izjavila je Iglesias Gonzales, jer ti lijekovi mogu uticati na sposobnost tijela da reguliše temperaturu.
Smjernice za vlade
Međutim, kako navodi "Politiko", nije riječ samo o reagovanju kada toplotni talasi nastupe, već i o boljoj pripremljenosti uopšte, poručuju iz SZO.
U istraživanju iz 2022. godine, samo 21 od 57 zemalja u evropskom regionu SZO izvijestilo je da ima nacionalni akcioni plan za zdravlje u slučaju vrućine. Od toga, 14 zemalja je članica ЕU.
Od ključnih preporuka SZO, najčešće se sprovode pravovremeni sistemi upozoravanja i kampanje informisanja. Međutim, zemlje zaostaju kada je riječ o pripremi svojih zdravstvenih sistema i sprečavanju izloženosti toploti boljim urbanističkim planiranjem, ističe Iglesias Gonzales.
SZO će naredne godine izdati nove ažurirane smjernice za vlade, uključujući savjete o strategijama “hlađenja usmjerenim na ljude” na urbanom i regionalnom nivou, kako bi se ljudi zaštitili od vrućina, dodala je.
