Strože nacionalne politike migracije i kontrole granica mogle bi da budu propast za Еvropsku uniju, upozorila je bivša njemačka kancelarka Angela Merkel, nakon nedavnog poteza Berlina da obuzda priliv tražilaca azila.
"Ne vjerujem da možemo odlučno da se borimo protiv ilegalnih migracija na njemačko-austrijskoj ili njemačko-poljskoj granici... Oduvijek sam se zalagala za evropska rješenja", rekla je ona na predstavljanju svojih memoara kada su je pitali o najnovijim mjerama koje je usvojio kabinet kancelara Fridriha Merca.
Nove politike, koje je ranije ovog mjeseca uveo ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Dobrint, zabranjuju zahtjeve za azil na svim njemačkim kopnenim granicama – što predstavlja oštar preokret u odnosu na stav Merkelove o otvorenim granicama iz 2015. godine. Izuzeci se prave za djecu, trudnice i druge ranjive osobe.
Prema riječima Merkelove, ovaj potez ugrožava i slobodu kretanja unutar ЕU i integritet Šengenske zone, koja omogućava putovanje bez viza kroz veći dio bloka. Ona je insistirala da se o bilo kakvim reformama imigracije i putovanja treba dogovoriti na nivou ЕU.
"U suprotnom, mogli bismo da vidimo uništenje Еvrope", upozorila je.
Politika otvorenih vrata Merkelove 2015. godine naišla je na žestoke političke reakcije, a kritičari su je nazvali "katastrofalnom" nakon što je više od milion migranata ušlo u Njemačku tokom vrhunca izbjegličke krize 2015–16. godine.
Njemačka ostaje glavna destinacija ЕU za tražioce azila. U 2023. godini primila je preko 237.000 zahtjeva za azil – otprilike četvrtinu ukupnog broja zahtjeva u bloku, prema statistici ЕU.
Merc je obećao da će pooštriti granične kontrole tokom svoje kampanje pred prevremene izbore u februaru, usred rastuće javne podrške desničarskoj Alternativi za Njemačku (AfD), poznatoj po svom tvrdokornom antiimigracionom stavu.
AfD je na kraju obezbijedio drugo mjesto sa 20,8 odsto nacionalnih glasova, ali su ga vodeće stranke isključile iz koalicionih pregovora i formiranja vlade. Ranije ovog mjeseca, njemačka obavještajna agencija (BfV) zvanično je označila AfD kao "potvrđeni ekstremistički entitet". Klasifikacija je privremeno suspendovana nakon pravnih izazova i sve većeg negodovanja javnosti, ali visoki zvaničnici – uključujući članove vladajuće koalicije – nastavili su da traže pravne osnove za pokretanje formalnog zabranjivanja stranke.
Ranije ove nedjelje, njemačka policija je upozorila da će policajci možda moći da sprovode nove propise samo "još nekoliko nedjelja" zbog sve većeg pritiska na osoblje raspoređeno na granicama. Ovo se dešava uprkos tome što je vlada rasporedila dodatnih 3.000 policajaca da podrži 11.000 već stacioniranih na ključnim prelazima.
