Adriana Smit (30), medicinska sestra i majka, bila je u drugom mjesecu trudnoće kada je 19. februara proglašena moždano mrtvom.
Ljekari su je zadržali na aparatima za održavanje života zbog strogog zakona protiv pobačaja u Georgiji, koji zahtijeva da trudnica ostane na aparatima dok fetus ne dostigne dovoljnu razvijenost za porod. Ovaj zakon, koji je postao aktivan 2022. godine, omogućava pobačaj samo u iznimnim okolnostima, dok fetusu daje prava osobnosti.
Adrianina porodica suočena je s teškom situacijom jer je njen termin poroda za nekoliko mjeseci, a pitanje je hoće li se beba roditi s invaliditetom ili hoće li uopšte preživjeti. Porodica je izrazila zabrinutost zbog potencijalnih posljedica ovog zakona, dok aktivistkinje, među kojima su i mnoge crne žene poput Adriane, ističu da ovo otvara pitanje rasne jednakosti u pristupu zdravstvenoj brizi.
Njena majka je izjavila da je porodica ostala bez odgovora jer su ljekari u bolnici Emory uzeli u obzir zakonodavstvo Georgije vezano uz pobačaj, ali nisu objasnili detalje kako je odluka donesena.
Zakon Georgije iz 2019. godine zabranjuje pobačaj nakon što se otkrije srčana aktivnost fetusa, što je obično oko šeste sedmice trudnoće. Iako zakon izričito ne pokriva situaciju kao što je Adrianina, on dopušta pobačaj radi očuvanja života ili fizičkog zdravlja trudnice. No, s obzirom na to da zakon smatra fetusima pravnu osobnost, bolnica je mogla smatrati Adrianu i fetus dvoje različitih pacijenata, što je moglo uticati na njihovu odluku da je zadrže na aparatima.
David S., profesor prava na Univerzitetu Drexel, ističe da se ovaj slučaj uklapa u širi pravni okvir koji se odnosi na prava fetusa, poznat kao "fetalna osobnost". Ovaj koncept nastoji fetusu dodijeliti zakonska prava prema 14. amandmanu Ustava SAD-a, čime se može spriječiti pobačaj i ograničiti prava trudnica.
Grupe koje se protive pobačaju podijeljene su u stavu prema osobnosti fetusa, a prema zagovaračima prava na pobačaj, takvi zakoni mogu imati negativne posljedice za žene, pogotovo u slučajevima kada se trudnica nađe u životnoj opasnosti.
Nadalje, slučaj Adriane Smit otvara važna pitanja o rasnoj nejednakosti u zdravstvenoj brizi. Crne žene često se suočavaju s nedovoljnom pažnjom prema njihovim zdravstvenim problemima, a istraživanja pokazuju da zdravstveni ishodi za crne žene često nisu zadovoljavajući zbog rasizma i nejednakog pristupa medicinskim uslugama.
Monika Simpson, izvršni direktor organizacije SisterSong, ističe kako se ženama tamnije puti mora vjerovati kada su u pitanju odluke o zdravstvenoj brizi, naglašavajući da je Adriana, iako se borila za svoje zdravlje, na kraju prekasno dobila odgovarajuću medicinsku brigu.
Adrianina porodica i aktivistkinje sada pozivaju na jasnije smjernice i reforme u zakonodavstvu kako bi se spriječile situacije poput ove, koja dodatno kompplikuje živote žena u već teško dostupnim zdravstvenim sistemima, piše Radio Sarajevo.
