Izrael je u noći između četvrtka i petka zasuo bombama iranske gradove, ubivši pritom na desetine komandanata i oštetivši veliko nuklearno postrojenje. Brutalni napadi su se nastavili i tokom dana.
U petak naveče Iran je snažno odgovorio napadima na izraelske gradove, prije svih Tel Aviv.
Dok se sa strepnjom kako će sukob dvije moćne sile uticati na svijet, sjetimo se zašto se godinama odvijaju sukobi koji su oblikovali Bliski istok.
Samo nekoliko sati prije masovnog udara, američki predsjednik Donald Tramp upozorio je na mogućnost “masovnog sukoba”, a prije toga je najavio da SAD neće dozvoliti Iranu da ima nuklearno oružje.
Izraelske odbrambene snage (IDF) pokrenule su veliku operaciju pod nazivom “Uspon lava”, u kojoj su izvele napade na vojne ciljeve i lokacije iranskog nuklearnog programa.
Izraelsko ratno vazduhoplovstvo (IRA) izvelo je nekoliko talasa napada u različitim dijelovima Irana.
Gađan je i Teheran, gdje je ubijeno nekoliko visokih iranskih vojnih zvaničnika, uključujući načelnika Generalštaba iranskih oružanih snaga i komandante Islamske revolucionarne garde, kao i brojne nuklearne naučnike.
Ipak, pored tajnog rata sa Izraelom koji traje već godinama, Iran je od početka sukoba u Pojasu Gaze podržao palestinsku grupu Hamas, a sada je rat u sjenci ušao u novu, najopasniju fazu.
Zašto su Iran i Izrael neprijatelji?
Nakon islamske revolucije 1979. godine novi lideri Irana zauzeli su snažan antiizraelski stav.
Iran podržava militantne grupe Hamas, libanski Hezbolah i jemenske Hute.
Izrael smatra potencijal Irana da napravi nuklearno oružje prijetnjom svom postojanju.
Gdje se vodio rat Irana i Izraela u sjenci
Liban
Ovo je bio najstariji front u bici koja se vodila indirektno.
Kao reakcija na izraelsku invaziju na jug zemlje 1982. godine, libanski muslimani koji pripadaju šiitskom ogranku islama, koji dominira u Iranu, formirali su miliciju koja je postala Hezbolah.
Njihova grupa je u izvjesnoj mjeri postala zastupnik za glavne bezbjednosne snage Irana, Korpus garde islamske revolucije.
Izrael i Hezbolah su se više puta borili, uključujući i rat 2006. godine. Od 7. oktobra, Hezbolah je izrazio solidarnost sa Hamasom ispaljivanjem projektila, minobacača i raketa na Izrael skoro svakodnevno, što je navelo Izrael da odgovori sopstvenom vatrom.
Sirija
Tokom građanskog rata u Siriji, Iran je izgradio vojno prisustvo u zemlji kako bi podržao nekada svog saveznika, a sada odbjeglog predsjednika Bašara al Asada, i olakšao kopneni transfer oružja namijenjenog Hezbolahu iz Irana u Liban preko Iraka i Sirije.
U nastojanju da zaustavi dotok oružja i da se suprotstavi ovom drugom neprijateljskom prisustvu na svojoj sjevernoj granici, Izrael je do sada izveo stotine napada unutar Sirije protiv pošiljki oružja i drugih ciljeva za koje kaže da su povezani sa Iranom i njegovim saveznicima, u nekim slučajevima ubijajući Irance.
Poslije 7. oktobra, Izrael je pojačao udare protiv milicija koje podržava Iran u Siriji nakon što su se približile izraelskoj granici. Iran je 25. decembra saopštio da je u izraelskom vazdušnom udaru u Damasku ubijen visoki komandant Revolucionarne garde.
Irak
Iran je 15. januara prošle godine napao, kako je nazvao, izraelski “štab špijuna” u iračkom autonomnom regionu Kurdistana. Iran je pokrenuo više napada na Kurdistan od kraja 2022. godine do tad.
Izrael je u prošlosti koristio objekte u sjevernom Iraku za prikupljanje obavještajnih podataka o Iranu, prema brojnim izvještajima.
Na moru
Napadi na komercijalne brodove u regionu počeli su 2019. godine.
Iako ni Izrael ni Iran nisu prihvatili odgovornost za udare na brodove povezane sa rivalom, smatra se da oni stoje iza njih. Gubitak života je bio rijedak, ali u julu 2021. godine po jedan britanski i rumunski član posade su poginuli kada je brod kojim upravljaju Izraelci u Omanskom zalivu pogođen dronom u napadu koji su američki zvaničnici povezivali sa Iranom.
Takođe, jemenski pobunjenici Huti od početka novog sukoba Izraela i Hamasa, napadaju brodove u Crvenom moru, a nerijetko gađaju i Izrael sa svoje teritorije.
Šta je sa napadima unutar dvije zemlje?
Iako je Iran uglavnom apsorbovao izraelske udare na svoje interese u Siriji, njegove tamošnje snage su 2018. godine ispalile salvu projektila prema izraelskim položajima na Golanskoj visoravni koju je Izrael zauzeo od Sirije u ratu 1967. godine i kasnije anektirao. Izrael je odgovorio mnogo većom demonstracijom sile.
Smatra se da Izrael stoji iza atentata na pet iranskih nuklearnih naučnika u Teheranu od 2010. godine i nekoliko napada na nuklearna mjesta u Iranu. Iran je u aprilu 2021. godine okrivio Izrael i obećao osvjetu za eksploziju u njegovom najvećem postrojenju za obogaćivanje uranijuma u Natanzu, za koju je rekao da je izazvala značajnu štetu.
Bio je to drugi put za manje od godinu dana da je lokaciju pogodila sumnjiva eksplozija. Izrael nije ni potvrdio ni demantovao da je odgovoran ni za jedan napad. U oktobru 2021. godine, iranski general je rekao da Izrael vjerovatno stoji iza sajber napada koji je paralisao benzinske pumpe širom Irana.
Zaoštrila se situacija 2024.
U aprilu 2024. u napadu na iransku ambasadu u Damasku ubijeno je sedam oficira Revolucionarne garde, uključujući i dvojicu visokih zapovjednika. Iran je optužio Izrael, koji nije priznao niti negirao odgovornost.
Iran je potom odgovorio masovnim napadom dronovima i projektilima na Izrael, koji je zatim uzvratio napadom na iransku teritoriju.
U oktobru prošle godine Iran je ispalio preko 180 projektila na Izrael, kao osvetu za ubistvo vođe Hezbolaha Hasana Nasrale (27. septembra u Bejrutu) i lidera Hamasa Ismaila Hanije (31. jula u Teheranu). Kasnije tog mjeseca, Izrael napada iranske vojne baze.
Iranski demonstranti drže iranske i palestinske zastave na antiizraelskom skupu u Teheranu, Iran, u petak, 13. juna 2025.
Iranski demonstranti drže iranske i palestinske zastave na antiizraelskom skupu u Teheranu, Iran, u petak, 13. juna 2025.
