Muzej Žitomislić

Otvorena izložba "Grof Sava Vladislavić", eksponati stigli iz Putinove biblioteke

  • Izvor: Srna
  • 05.10.2021.21:21

U Muzeju Žitomislić večeras je otvorena izložba "Grof Sava Vladislavić", čiji su eksponati stigli iz predsjedničke biblioteke Vladimira Putina, predsjednika Ruske Federacije.

Izložbu su organizovali Gradski odbor Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva "Prosvjeta" Mostar i Fondacija Muzej Žitomislić u okviru tradicionalne manifestacije "Šantićeve večeri poezije".

Iz Fondacije Muzeja Žitomislić je saopšteno da je izložba iz predsjedničke biblioteke posredstvom Ambasade Rusije u BiH ustupljena Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, a fotografije su autentične sa opisima na ruskom jeziku.

Direktor Fondacije Muzej Žitomislić Dejan Dilberović rekao je da je značajno što se ova izložba prikazuje u Žitomisliću jer je Sava Vladislavić bio jedan od najvećih dobrotvora Manastira Žitomislić i davao je velike priloge i poklone u vidu knjiga, ikona i crkvenih predmeta.

"Nažalost, mnogo toga nije sačuvano, ali ipak postoje istorijski tragovi po kojima se vidi da je Vladislavić imao posebnu naklonost prema Manastiru Žitomislić, kao i da je bio posebno vezan za Hercegovinu", istakao je Dilberović.

On je napomenuo da je Manastir Žitomislić kroz vijekove imao različite ekonomije i djelatnosti, a jedna od njih bila je i kulturna misija, te tako ovaj muzej postoji već 163 godine.

Na otvaranja izložbe o Savi Vladislaviću je govorio dekan Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu i predsjednik Glavnog odbora SPKD "Prosvjeta" Draga Mastilović.

Sava Vladislavić rođen je 25. januara 1668. godine u Jaseniku kod Gacka u poznatoj vlastelinskoj porodici Vladislavića.

Školovao se u Dubrovniku gdje je počeo da se bavi trgovinom. Tu je upoznao ruskog diplomatu grofa Lava Tolstoja, koji je ubrzo uočio njegove sposobnosti, a posebno njegovo dobro poznavanje političkih prilika u tadašnjim mletačkim i turskim posjedima na Balkanu i pridobio ga za rusku službu.

Potom Vladislavić odlazi u Carigrad gdje je, pored trgovačkih poslova, stupio u rusku službu.

Mastilović je naveo da je Vladislavić upoznao cara Petra Velikog u Azovu 1702. godine, a nakon toga svoju političku i diplomatsku karijeru nastavlja u Moskvi, pa zatim opet u Carigradu, odakle godinu kasnije donosi caru tajni diplomatski spis pod naslovom "Tajni opis Crnog mora".

"Sava je u Moskvi postao miljenik i savjetnik Cara Petra Velikog, a potom i njegove nasljednice carice Katarine i ličnost od njihovog najvećeg povjerenja. Najpovjerljivije i najosjetljivije političke i diplomatske misije obavljao je upravo Vladislavić. Titulu grofa stiče 1725. godine", dodao je Mastilović.

Između ostalih diplomatskih uspjeha, Sava Vladislavić je u ime ruskog cara zaključio savez sa moldavskim knezom u Jašiju, mir sa turskim sultanom na Prutu, a tokom rata sa Šveđanima, koji je završen ruskom pobjedom na Poltavi 1709. godine, bio je šef snabdijevanja cjelokupne ruske vojske.

"Bio je glavni kreator uspješne monetarne i finansijske reforme Ruskog carstva, a smatra se i osnivačem ruske obavještajne službe", dodao je Mastilović.

Zbog brojnih diplomatskih uspjeha i drugih usluga koje je učinio ruskoj imperiji Sava je od Petra Velikog i Katarine darovan brojnim imanjima, dvorcima i trgovačkim privilegijama.

"To mu je omogućilo da izdašno pomaže pravoslavne crkve i manastire, posebno po Hercegovini i današnjoj Crnoj Gori i tako stekne epitet velikog dobrotvora. Knjige i ostale crkvene predmete koje je Sava slao iz Rusije i danas se čuvaju u nekim crkvama i manastirima", rekao je Mastilović.

Sava Vladislavić je umro 17. juna 1738. godine u Sankt Peterburgu, gdje je i sahranjen u carskoj grobnici, u kripti Blagoveštanske crkve Lavra Aleksandra Nevskog.

Izložba "Grof Sava Vladislavić" je u Muzeju Žitomislić otvorena do 25. oktobra.  


Tagovi: