Danas je utorak, 14. april, 105. dan 2020. godine. Do kraja godine ima 261 dan.
1883. - Rođen srpski pisac Sima Pandurović, jedan od osnivača srpske moderne. Poslije diplomiranja na Filozofskom fakultetu u Beogradu bio je gimnazijski profesor u Valjevu i Beogradu i uređivao je više časopisa, uključujući "Misao". Kritika je oštro reagovala na njegovu prvu zbirku pjesama "Posmrtne počasti", prožetu pesimizmom, u kojoj je dramatično opjevao bolnu tragediju ljubavi, duševne krize i gorčine, nespokoj i pobunu i osjećanje smrti. Kasniji stihovi, u kojima preovladava rezignacija, misaono su složeniji. Ispjevao je i niz rodoljubivih pjesama. Prevodio je s francuskog i engleskog jezika - posebno su vrsni prevodi djela Vilijema Šekspira. Ostala djela: zbirke pjesama "Dani i noći", "Okovani slogovi", "Stihovi", "Pjesme", knjige eseja "Razgovor o književnosti", "Ogledi iz estetike".
1904. - Rođen engleski glumac Džon Artur Gilgud, briljantan tumač likova u komadima Viljema Šekspira, Oskara Vajlda i Noela Kauarda. Uspješno se oprobao i kao pozorišni reditelj i igrao u više filmova, u kojima je takođe iskazao veliki glumački senzibilitet. Napisao je knjigu sjećanja "Rane scene". Filmovi "Tajni agent", "Premijer", "Artur" /nagrada "Oskar"/, "Julije Cezar", "Put oko svijeta za 80 dana".
1907. - Rođen haićanski predsjednik Fransoa "Papa Dok" Divalije, koji je diktatorski vladao Hitijem od 1957. do smrti 1971. Stvorio je gangstersku miliciju, poznatu kao "Tonton Makut", koja je terorisala stanovništvo.
1914. - Umro američki filozof i logičar Čarls Sanders Pirs, osnivač pragmatizma, pravca kojeg je kasnije razvio Vilijam DŽejms. Vjerovao je da ideje najbolje mogu biti ispitane istraživanjem posljedica koje izazivaju. Praktično nije imao univerzitetsku karijeru - uglavnom je radio u vladinim službama, a njegovi uticajni "Sabrani spisi" objavljeni su posthumno.
1917. - Umro poljski ljekar i filolog Lazar Ludvig Zamenhof, tvorac međunarodnog jezika esperanto. Prvi udžbenik tog jezika objavio je 1887. pod pseudonimom dr Esperanto /onaj koji se nada/. Esperanto nije postao međunarodni jezik u širokoj upotrebi kako se nadao njegov tvorac, ali je najvažniji i najrašireniji od svih vještačkih jezika.
1929. - Rođen alžirski državnik Šadli Bendžedid, predsjednik Alžira od 1979. do 1992.
1930. - Samoubistvo izvršio ruski pisac Vladimir Vladimirovič Majakovski, utemeljivač ruskog futurizma, slomljen ličnim nedaćama i raskorakom njegovog sanjarskog temperamenta i surovih okolnosti u SSSR. Revolucija, u čije ime je revalorizovao idejne, etičke i estetske vrijednosti života, bila je za njega kretanje ka komuni, pa je njegovo pjesništvo dobilo kolektivističke oznake, s naglašenim elementima "dinamičkog kretanja", "drugog potopa" i "osvajanja neba". Poslije 1921, kad je revolucionarni ideal sveden na granice SSSR, uporedo s kritikom Zapada i ispisivanjem tekuće hronike sovjetskog života sve više se kloni svođenja bilansa o sebi i vremenu i opredjeljuje za obraćanje mrtvim revolucionarima /"Razgovor s drugom Lenjinom"/ i potomcima /"Na sav glas"/. Zaslužan je za razvoj lirsko-epske i lirsko-fantastičke poeme, tonskog stiha, principa realizacije metafore. Znatno je uticao na niz sovjetskih i evropskih pjesnika. Djela: zbirke pjesama i poema "Ja", "Vladimir Majakovski", "Oblak u pantalonama", "Rat i svijet", "Čovjek", "Sve što je napisao Vladimir Majakovski", "150.000.000", "Majakovski se smješka", "Majakovski se smije", "Majakovski se ruga", "Pjesme o revoluciji", "O tome", "Vladimir Iljič Lenjin", "Dobro", drame "Stjenica", "Hladan tuš".
1931. - U Španiji srušena vojno-monarhistička diktatura generala Migela Prima de Rivere i Orbanehe, kralj Alfonso Trinaesti pobjegao iz zemlje i proglašena je republika na čelu s predsjednikom privremene vlade Alkalom Samorom. Republiku je 1939, poslije trogodišnjeg građanskog rata, ukinuo general Fransisko Franko, proglasivši monarhiju s regentskim savjetom, ali je on bio šef države.
1945. - Američko ratno vazduhoplovstvo u Drugom svjetskom ratu tokom bombardovanja Tokija pogodilo i palatu japanskog cara.
1969. - Umro srpski književni istoričar Petar Kolendić, profesor beogradskog Univerziteta, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Objavio je veliki broj naučnih studija, rasprava i članaka iz starije, naročito dubrovačke i dalmatinske književnosti.
1986. - Umrla francuska spisateljica Simon de Bovoar, egistencijalista, autor romana, pozorišnih komada i filozofskih eseja. Djela: romani "Mandarini", "Lijepe slike", "Drugi pol", memoari "Uspomene dobro vaspitane djevojke".
1988. - Poslije šestogodišnjih pregovora u Ženevi šefovi diplomatija Avganistana i Pakistana potpisali sporazum o Avganistanu, a SSSR i SAD su dali izjave o nemiješanju i neintervenciji. Sporazumom je predviđen dobrovoljni povratak avganistanskih izbjeglica iz Pakistana i povlačenje sovjetskih trupa iz Avganistana u roku od devet mjeseci, počev od 15. maja 1988.
1994. - Dva američka vojna aviona "F-15" greškom iznad sjevernog Iraka oborila dva američka vojna helikoptera, usmrtivši svih 26 ljudi u njima.
2000. - Održan veliki miting demokratske opozicije u Beogradu za prijevremene izbore.
2010. - U snažnom zemljotresu, jačine 7,1 stepen Rihterove skale, koji je pogodio Kinu, poginulo je 2.183 osobe, povrijeđeno 12.135, a 84 osobe se vode kao nestale.