Hrčci možda nisu životinje za postere o izumiranju vrsta, ali nisu ništa manje važni u ekosistemima, a prema novom popisu najugroženijih vrsta, na njemu se sad našao i evropski hrčak.
Ova vrsta je nekada živio na većem dijelu teritorija Evrope i Rusije, ali sad je nestao s gotovo svih izvornih staništa i ako se nastave sadašnji trendovi, prema crvenom popisu ugroženih vrsta IUCN, izumrijeće za 30-ak godina, prenosi Jutarnji list.
Ključni razlog smanjenja njegovog broja je drastično smanjenje stope razmnožavanja te životinje. Ranije je svaka ženka godišnje okotila 20 mladih, a sad tek pet do šest.
Razlozi takvog smanjenja stope razmnožavanja nisu poznati, ali vjeruje se da ulogu igraju faktori od intenzivne poljoprivrede do globalnog zagrijevanja i svjetlosnog zagađenja.
Životinjske vrste širom svijeta suočavaju se s izumiranjem bez presedana zahvaljujući ljudskom djelovanju, intenzivnoj poljoprivredi, prekomjernom lovu riba, zagađenju okeana, klimatskim promjenama i gubitku staništa.
Pokušaji zaustavljanja trenda izumiranja vrsta sporadični su i usmjereni samo na neke ključne vrste i stručnjaci za zaštitu prirode sve glasnije pozivaju na udružene globalne napore.
Džejn Smart, direktorka IUCN za zaštitu bioraznolikosti, kaže da su potrebni promjena i akcije na sprovođenju nacionalnih i međunarodnih sporazuma.
Sastanak na kojem se ove godine trebao u Kini usuglasiti novi sporazum o bioraznolikosti i zaštiti prirode odgođen je zbog pandemije korona virusa. Prema crvenom popisu sjevernoatlantski kit sve je bliži izumiranju i procjenjuje se da je krajem 2018. bilo živo manje od 250 odraslih jedinki.
Ribolov je jedan od glavnih uzroka njegovog izumiranja jer se često zapletu u mreže. Poseban problem postaju napuštene mreže koje ribarski brodovi isjeku i ostave da plutaju morima.
Prema IUCN ugroženi su i lemuri, a novo istraživajne pokazuje da je trećina vrsta lemura kritično ugrožena uglavnom zbog krčenja šuma i lova na Madagaskaru.
