Američki naučnici saopštili da korona virus može da izazove moždani udar kod mlađih osoba u 30-im i 40-im godinama života. Oni su naveli da su sve učestaliji dokazi da je novi virus povezan i sa pojačanim i nestandardnim stvaranjem ugrušaka u krvi, što dalje za posljedicu ima potencijalni moždani udar.
Tim doktora Tomasa Okslija, neurohirurga iz bolnice Mount Sinai u Njujorku, analizirao je i opisao pet takvih slučajeva. Svi su bili mlađi od 50 godina i imali su blage ili neprimjetne simptome koje uglavnom izaziva Kovid-19, piše CNN.
"Djeluje kao da virus izaziva pojačano zgrušavanje u velikim arterijama što vodi do teških moždanih udara. Naša analiza pokazala je sedmerostruko povećanje učestalosti iznenadnog moždanog udara kod mlađih pacijenata tokom protekle dvije nedjelje. Većina tih pacijenata nije imala drugih zdravstvenih tegoba i boravili su u svojim kućama a s blagim slučajevima Kovida-19, a u dva slučaja bili su potpuno bez simptoma", rekao je Oksli.
Rijetkost je da mladi ljudi dožive moždani udar, a posebno ne u većim krvnim sudovima mozga.
"Poređenja radi tokom proteklih 12 meseci naša bolnica je u proseku na dvije nedjelje lečila 0,73 bolesnika mlađeg od 50 godina s moždanim udarom koji je posljedica začepljenja velikog krvnog suda", napisala je ekipa istraživača u radu koji će biti objavljen u časopisu "New England Journal of Medicine".
Kad je izvor moždanog udara u velikom krvnom sudu u mozgu posljedice su teške ako se ugrušak odmah ne ukloni. Dakle, brzo liječenje je presudno - ugrušak je neophodno ukloniti ponekad u roku od 6 , a ponekad u roku od 24 sata.
"Najmanje je jedan pacijent preminuo, a drugi su na odeljenjima intenzivne njege ili odeljenjima za rehabilitaciju. Samo je jedan otpušten kući, ali će i njemu biti potrebna pojačana nega. Osoba kod koje je pogođen veliki krvni sud ima ozbiljne tegobe. To znači veći ugrušak i obuhvata najveće arterije u mozgu", kaže ovaj ljekar.
On upozorava i da ne sme da bude oklijevanja pri pozivu hitne medicinske službe ako se primijete simptomi koji ukazuju na moždani udar. Posebno akcentuje ova tri simptoma - slabost u jednoj ruci, obješena polovina lica i poteškoće sa izgovorom riječi.
"Broj problema sa stvaranjem ugrušaka koje vidim na intezivnoj nezi, a svi su povezani s Kovidom-19, je bez presedana. Čini se da su problemi sa stvaranjem ugrušaka u teškim slučajevima korona virusa česti", ističe Džefri Lorens, hematolog u Weill Cornell Medicine bolnici u Njujorku.
I istraživanje u Holandiji otkrilo je "veoma visoku" stopu stvaranja ugrušaka kod oboljelih od korona virusa na odeljenjima intezivne njege. Holandsko istraživanje 184 pacijenata zaraženih korona virusom na intenzivnoj njezi kod kojih se razvila upala pluća pokazalo je da je njih više od 20 odsto imalo probleme sa zgrušavanjem krvi.
Stručnjaci u ovom trenutku ne znaju zašto zaraženi pacijenti imaju predizpoziciju za stvaranje ugrušaka.
Kao moguće razloge učestalijeg stvaranja ugrušaka kod obolelih od Kovida-19 kardiolog Behnud Bikdeli medicinskog centra Irving Univerziteta Kolumbija navodi tri.
Radi se o pacijentima koji boluju od drugih bolesti kod kojih je i inače povećan rizik stvaranja ugrušaka, poput dijabetesa, srčanih bolesti ili povišenog pritiska. Drugi je mogući razlog pojava takozvane citokinske oluje kod nekih. Treći bi mogao da bude neka od karakteristika samog korona virusa koji izaziva stvaranje ugrušaka.