Na prvom mjestu se bori za zdravu crijevnu floru, a to je pola zdravlja, ali tu je tek početak blagotvornih svojstava koje kefir pruža.

Smanjuje rizik od upalnih procesa u tijelu, odličan je za detoksikaciju, ali i mršavljenje. Takođe se bori protiv alergija, anemije, gastritisa, čira na želucu, lijene stolice, visokog pritisak, određenih nadražaja jetre…

Kefir može da se pije u prilično velikim količinama – gotovo do 1,5 litara dnevno, a lakše se i brže vari od od mlijeka – dok se kuvano mlijeko zadržava u želucu oko sedam sati, kefir iz masnog mlijeka zadržava se 4,5 sata, a iz obranog mlijeka 3 sata.

Imajte na umu i da nije svaki kefir isti: industrijski proizveden napitak nema koktel sastojaka kao onaj domaći, koji možete i ručno da pripremite.

Inače, vjeruje se da ovaj napitak vodi porijeklo sa Kavkaza, gdje ga i djeca i odrasli piju praktično umjesto vode. Samo ime kefir je dobio od turske reči "keyif" koja znači zadovoljstvo, a odnosi se na osjećaj organizma nakon konzumiranja, prenosi Krstarica.

Za terapeutsko dejstvo kefira zadužena je njegova mikroflora, odnosni kefirna zrnca, te laktična kiselina koja ide uz njih.

Kefirna zrnca ili kefir gljiva izgledom podsjeća na karfiol, a naziva se još i tibetanska gljiva, i upravo je ona zadužena za ljekovitost kefira. Obratite pažnju – ona se rijetko kad nalaze u kupovnom kefiru.