Obala Vrbasa uzurpirana je privatnim kućama i kafićima, zbog čega Banjaluka nema uređeno šetalište i plaže pored rijeke.

Banjalučani većinom ne mogu ni da priđu Vrbasu kako bi se odmarali i roštiljali uz rijeku, jer je prostor dužinom toka neuređen ili u privatnom vlasništvu. Mnoge kuće i vikendice izlaze tik na rijeku, pa privilegiju da uživaju u ljepotama Vrbasa imaju samo pojedinci i njihovi poznanici, dok je većini zabranjen prilaz.

Problema imaju i ribari, jer se, kažu, od Karanovca do samog grada, ne može prići reci.

- Vrbas je opšte dobro, ali je cijelim tokom betoniran i uzurpiran privatnim objektima. Gradnja je uzela toliko maha da se to više ne može prihvatiti, dok ribari plaćaju porez na vodu koju ne mogu koristiti - ističe Marinko Popović iz Sportsko-ribolovačkog društva Banjaluka, dodajući da su često prinuđeni da zovu inspekciju.

Stručnjaci upozoravaju da je pojas uz rijeku javno dobro i da mora biti dostupan svima.

Starosjedelac i građevinski inženjer u penziji Mesud Mulaomerović ocjenjuje ovakvo stanje kao „urbanistički genocid“.

- Radi se samo o ličnim interesima i to nikakve veze nema sa urbanizmom i potrebom grada. Nedopustivo je da imamo toliko privatnih objekata, koji pri tom i direktno ispuštaju kanalizaciju u Vrbas, jer ni taj aspekt nije adekvatno riješen – ističe on i pita još „šta će nam turizam, ako se ne može prići obali“.

Dugogodišnji arhitekta Predrag Mitraković, koji je bio i načelnik Odeljenja za urbanizam, podsjeća da neke kuće uz Vrbas datiraju još od prije stotinu godina, dok je lijeva obala u Boriku, na pojasu od Venecija do Rebrovačkog mosta, sagrađena između dva rata.

- Ljudi su i tada imali parcele koje su izlazile kompletno do Vrbasa, ali je nisu koristili, jer je pravilo uvek bilo da ribarske staze i prolazi uz korito moraju ostati slobodni. U novije vreme je bilo legalne gradnje, ali ni ona nije bila u skladu sa urbanim pristupom - kaže Mitraković.

Gradonačelnik Slobodan Gavranović tvrdi da će se morati porušiti svi objekti koji su nezakonito ušli na zemljište koje pripada vodotoku.

- Imamo planska dokumenta i rješenje koji predstavljaju osnov za uređenje obale. Kada bude dovoljno novca, treba krenuti sa tim projektima - izjavio je Gavranović.

Nema para

Prije nekoliko godina izrađen je regulacioni plan uređenja obala Vrbasa u dužini od 20 kilometara, od Karanovca do Delibašinog sela, ali za ovaj skupi projekat još nema para.

- Mislim da u urbanoj zoni i obale Vrbasa moraju izgledati urbano, ali kako tačno, to je stvar stručnjaka - poručio je Slobodan Gavranović.