Astma je jedna od najčešćih hroničnih bolesti u svijetu. Učestalost njenih simptoma dostiže i do 30 odsto populacije u različitim sredinama, a kod djece je u stalnom porastu.
Astma je hronična upala dišnih puteva, koji postaju preosjetljivi na djelovanje faktora rizika, pri čemu dolazi do zatvaranja dišnih puteva zbog suženja bronhija, stvaranja čepova sluzi i pojačane upale.
U napadu astme javlja se zviždanje u grudima, otežano disanje, nedostatak vazduha i kašalj koji je naročito izražen noću i u ranim jutarnjim satima.
Pojedine osobe su genetski predisponirane da dobiju astmu, pa na djelovanje određenih faktora rizika iz spoljašnje sredine reagiraju ispoljavanjem simptoma astme. To je posebno slučaj kod djece.
Djeca koja su podložna astmi ili im je ova bolest već dijagnosticirana često imaju ekcem, polensku alegriju, pozitivnu porodičnu anamnezu o astmi ili drugim alergijskim bolestima. Najčešći faktori rizika su grinje iz kućne prašine, duhanski dim, polen, virusne infekcije, fizički napor ili neki lijekovi.
Pogoršanje kod astme se javlja povremeno, dok je upala dišnih puteva stalno prisutna. Kod većine djece astma se može dobro kontrolirati i liječiti. Veliki broj astmatičara mora stalno uzimati lijekove da bi spriječili pojavu simptoma bolesti i poboljšali disanje.
Kod liječenja astme važno je:
* Promijeniti težinu napada;
* Izbjegavati faktore rizika;
* Osigurati redovno praćenje djeteta koje ima astmu.
Cilj liječenja je smanjivanje simptoma napada, izbjegavanje napada i pogoršanja bolesti, što rjeđe posjećivanje liječnika, smanjivanje potrebe za lijekovima koji olakšavaju disanje, što bolje podnošenje napora i fizičke aktivnosti.
Važno
Za uspješnost liječenja astme, važno je i povjerenje u pedijatra. Bezrezervno pridržavanje uputstava za liječenje astme rezultirat će mnogo boljom prognozom bolesti.
(Avaz.ba)
