Nadležne institucije na nivou BiH i FBiH još traže način da se izbore sa stalnim prilivom migranata, posebno na području Unsko-sanskog kantona (USK), a stručnjaci upozoravaju da BiH iz dana u dan sve više postaje utočište, a ne tranzitna zemlja za one čiji je cilj od početka bio tlo Evropske unije.
Operativna grupa za koordinisanje aktivnosti i nadzor nad migrantskom krizom u Unsko-sanskom kantonu (USK) naglasila je u petak važnost brze realizacije zaključaka sa sastanka predstavnika Savjeta ministara i EU u Briselu zbog povećanog priliva migranata i izbjeglica na područje USK-a.
Njihov stav je da je neophodno da Ministarstvo bezbjednosti BiH krene s realizacijom zaključaka, a kao prvo očekuju uspostavljanje koordinacije svih nivoa vlasti u BiH.
Kantonalni premijer Mustafa Ružnić izjavio je nakon sastanka da Vlada USK-a ostaje pri prošlogodišnjoj saglasnosti o izmještanju migranata i izbjeglica iz privremenih prihvatnih centara Bira i Miral na lokaciju Medeno Polje između Bihaća i Bosanskog Petrovca.
"Nemamo odgovarajućih lokacija u državnom vlasništvu i zato ostajemo pri stavu da bi najadekvatnije bilo njihovo izmještanje u Medeno Polje. Vučjak nije dugoročno rješenje, jer nema podršku EU", dodao je Ružnić.
Na sastanku Operativne grupe zatraženo je i od grada Bihaća dostavljanje izvještaja o trenutnoj situaciji u privremenom prihvatilištu u Vučjaku, dok su posebno osuđeni napadi na migrante i nasilno prebacivanje preko granice, kao što je to bio slučaj prije nekoliko dana u Velikoj Kladuši.
Profesor na sarajevskom Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i bezbjednosne studije Jasmin Ahić u petak je u izjavi za N1 naglasio da je Unsko-sanski kanton pod najvećim pritiskom zbog blizine granice, ali problem će nastati ukoliko Hrvatska uđe u Šengen zonu.
"Mi se danas nalazimo u situaciji da smo od tranzicijske zemlje postali zemlja prihvata. Mi nemamo kapacitete za to, mi ne možemo zaustaviti protok migracija, moramo biti svjesni da će uvijek biti fokus na USK-u zbog same blizine hrvatske i slovenačke granice. Migranti se neće zadržavati u drugim djelovima BiH", ocijenio je Ahić i upozorio da postoji mogućnost da BiH postane trajno utočište migrantima.
Taj stav dijeli i dekan Fakulteta za bezbjednost i zaštitu iz Banjaluke Slobodan Župljanin.
"Postalo je jasno da vlasti u BiH nemaju nikakvo rješenje za migrantsku krizu koja već duže traje. Slušali smo da se pripremaju centri, tranzit i tako dalje. Već sam upozoravao i isticao da je BiH veliko privremeno parkiralište, ali sada polako prerasta u parkiralište na duže vrijeme. To proizlazi od odnosa međunarodnih institucija koje nude novac da se za njih obezbijedi smještaj, a zašto taj novac ne iskoriste u svojim zemljama i tamo ih drže na određenim lokacijama", rekao je Župljanin za "Glas Srpske".
U BiH je od početka godine ušlo oko 9.000 ilegalnih migranata i najviše ih dolazi iz Pakistana, a iz Srpske mjesecima ističu da nema uslova da se na njenoj teritoriji smještaju migranti. S druge strane, pojedine mediji u petak su objavili uznemirujuće slike kako izgledaju pojedini migranti i rane koje su zadobili tokom pokušaja da se domognu EU.
Incident
Institucije BiH još prikupljaju informacije o incidentu koji je zabilježen na granici BiH i Hrvatske, na području Velike Kladuše, u kojem je povrijeđeno 18 migranata.
Lakše povrijeđeni su migranti porijeklom iz Pakistana i Iraka. Iz MUP-a Hrvatske su demantovali da oni imaju veze sa tim nakon što su pojedini mediji objavili da su hrvatski graničari neovlašćeno ušli na tlo BiH. O ovom slučaju obaviješteno je i Tužilaštvo BiH.
