Galić je rekao da je na njega u proteklom periodu izvršen pritisak da pristane na sporazum kojim bi to bilo omogućeno, ali da on ni po koju cijenu nije želio da pristane na kršenje zakona.

"Simptomatično je da u pripremi tog dokumenta nisu učestvovali predstavnici Granične policija BiH. Rekli smo da ponuđeni tekst sporazuma nije u skladu sa Zakonom o Graničnoj policiji BiH s obzirom na to da od nadležnog organa nije utvrđena, niti proglašena ozbiljna opasnost po opštu bezbjednost ili javni red, pa prema tome ne postoji valjan pravni osnov za zaključivanje ovog sporazuma", rekao je Galić za "Glas Srpske".

On je pojasnio da jedino Granična policija BiH može zahtijevati podršku odgovarajućih nadležnih institucija, policijskih organa i agencija za sprovođenje zakona u BiH.

Galić je podsjetio da se Granična policija BiH, iz godine u godinu, suočava sa permanentnim nedostatkom velikog broja policijskih službenika, uz nedovoljnu materijalno-tehničku opremljenost.

"Od kada su na snazi naše pojačane mjere zbog migrantske krize, nastojimo da odgovorimo svim našim zakonskim zadaćama. Međutim, dugotrajno angažovanje naših snaga dovelo je do hronične iscrpljenosti, a što je najgore, u narednom periodu mi ćemo se suočavati sa sve složenijim stanjem na granici", naveo je on.

Prema njegovim riječima, sve složenije stanje na granici zahtijevaće maksimalno angažovanje na samo Granične policije, već i cijele društvene zajednice, kako u BiH, tako i međunarodnih organizacija.

Na pitanje da li su institucije na nivou BiH odgovorile potrebama Granične policije, kada je riječ o zaštiti granice, Galić je rekao da bi u tom slučaju ova institucija imala odgovarajući pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, koji bi zadovoljavao njene stvarne potrebe.

On je dodao da bi u tom slučaju postojala usvojena strategija o upravljanju migrantskom krizom, sa jasnim uputstvima za rad i definisanim mjerama.

"Granična policija bi bila dobro materijalno-tehnički opremljena i kadrovski popunjena. Imala bi nove zakonske odredbe, koje se odnose na pitanja boravka i kretanja stranaca, izmijenjene odredbe o pravu na azil i slično. Međutim, to, nažalost, nije tako", naveo je Galić.