Grlić Radman, koji je u petak obišao zagrebačku katedralu s kardinalom Josipom Bozanićem, kazao da je Puljić "simbol čovjeka koji je ostao u Sarajevu, koji je bio na raspolaganju svima i poštivao sve vjere".

"To se ne smije zaboraviti i sada da on bude nepravedno izložen linču... mi ne možemo ostati po strani", kazao je hrvatski ministar spoljnih poslova i dodao da vrhbosanski nadbiskup zaslužuje podršku.

Kardinal Puljić, koji će predvoditi u subotu misu u sarajevskoj katedrali Srca Isusova za blajburške žrtve, iskazao je zabrinutost za svoj život zbog netrpeljivih reakcija na taj događaj, prenosi Hina.

Najavu održavanja mise u Sarajevu u sklopu obilježavanja 75. godišnjice blajburške tragedije osudio je veliki broj političara u BiH ukuljučujući sva tri člana Predsjedništva BiH, gotovo sve veće politike stranke čije je sjedište u Sarajevu, a oštro su reagovali i Jevrejska zajednica BiH, Pravoslavna crkva te Ambasada Izraela u BiH.

Oni smatraju kako je misa zapravo krinka za rehabilitaciju NDH i ustaša koji su tokom Drugog svjetskog rata počinili brojne zločine u Sarajevu u kojem je od 1941. do 1945. godine ubijeno više od deset hiljada njegovih građana.

Grlić Radman apelovao je u petak na "uključene u prozivanje kardinala Puljića" da "smire rječnik".

"Ne možemo biti po strani, ne možemo zanemariti ako se krše vjerske slobode", kazao je Radman i dodao kako svaka žrtva ima pravo na molitvu te kako je to stvar vjerskih sloboda i njihova poštovanja.

Hrvatski ministar spoljnih poslova posjetio je da rezolucije Savjeta Evrope i Evropskog parlamenta koje osuđuju sve totalitarne režime.

"Jedno je borba protiv fašizma, a drugo su odmazde bez suda, osobito kada su u pitanju civili, smaknuća bez suda", kazao je.

Ambasador Evropske unije u BiH Johan Satler poručio je kako svaka vjerska zajednica ima puno pravo održavati vjerske obrede za nevine žrtve ratova, ali upozorio je kako se takvi događaji ne smiju politički zloupotrijebiti.

I sarajevska policija pozvala je u petak sve građane na suzdržano ponašanje uoči najavljene mise za žrtve blajburške tragedije dok su neka nevladina udruženja potvrdila kako će u subotu svakako organizovati proteste zbog tog vjerskog obreda.

Blajburška tragedija komunistička je odmazda nad više desetina hiljada ustaških i drugih vojnika NDH i civila koji su se u maju 1945. htjeli predati savezničkim snagama, ali ih je britanska vojska vratila jugoslavenskoj. Nekoliko desetina ih je ubijeno na Bleiburškom polju, a hiljade ostalih stradali su u Sloveniji i idućih mjeseci u marševima danas poznatima kao "križni putevi".