Najbolje rješenje migrantske krize u BiH je readmisija sa zemljama porijekla ilegalnih migranata. Najbolje možda jeste, ali se još ni ne nazire. Pitanje readmisije je potpuno zapostavljeno bilo i prije migrantske krize.
Od 2007. godine do danas razgovor je vođen sa svega 13 zemalja. Svjetlo dana ugledala je samo procedura s Avganistanom.
"Tek 2020. godine uočeno je da sa 11 zemalja nije se maklo od početka, pa je onda za tri zemlje, a to su Maroko, Egipat i Bangladeš dostavljeni ažurirani prijedlozi sporazuma o readmisiji, a za sedam zemalja, a to su Irak, Tunis, Indija, Alžir, Jordan, Bangladeš i Libanska republika, da ovi sporazumi su tek u pripremi. Znači, nisu još ni otišli", rekla je Dušanka Majkić, zamjenik predsjedavajućeg Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost Parlamenta BiH.
Više od 17.000, toliko migranata je MUP Republike Srpske prošle godine stavilo pod kontrolu. Zabilježeno je 12 lakših prekršaja. Građani Republike Srpske mogu mirno da spavaju. Na teritoriji Republike nema mjesta za migrantske kampove, još jednom jasno poručuje Dragan Lukač.
"Još uvijek nema prave, adekvatne selekcije da znamo s kim imamo posla, ko nam se kreće na našoj teritoriji, iz tog razloga policija na vrijeme interveniše gdje god imamo informaciju da se nalazi neki migrant, da li jedan ili grupa, stavljamo ih pod kontrolu i na taj način održavamo bezbjednost u Republici Srpskoj i sprečavamo ih da prave prekršaje i krivična djela, a vidimo da se u Federaciji to dešava svakodnevno", istakao je Dragan Lukač, ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske.
Zato je neophodno proces readmisije pokrenuti sa mrtve tačke, poruka je Lukača. Stručnjaci za bezbjednost kažu da ćemo još muku mučiti sa sada već komšijama. Ono što posebno brine jeste to što se mnogi od njih povezuju sa različitim vojnim ili paravojnim formacijama. Sve ono što je do sada urađeno samo je bacanje pepela u oči bosanskohercegovačke javnosti, tvrdi Slobodan Župljanin.
"BiH mora da donese strategiju upravljanja migrantskom krizom. BiH mora da iznađe mjere kako će spriječiti nelegalne ulaske migranata u BiH, jer je to i najefikasnija mjera za upravljanje migrantskom krizom, a druga je mjera, kada se već ova prva ne realizuje, kako da što prije dođe do efikasne deportacije", naglasio je Slobodan Župljanin, stručnjak za bezbjednost.
Službi za poslove sa strancima lani je prijavljeno 16.190 migranata, od kojih najviše s prebivalištem u Pakistanu, Avganistanu, Maroku, Bangladešu i Iraku. Ako već proces readmisije teče sporo, valjalo bi raditi na jačanju domaćih službi, zaključuje Dušanka Majkić.
