"To što Bošnjaka, prema popisu koji Srbi i Hrvati ne priznaju, navodno ima nešto više od 50 odsto, što bi bila tanka apsolutna većina, ne treba nikoga, a prvenstveno njih, da zavara u pogledu izvodljivosti bilo kakvog vida majorizacije kroz formalno demokratsko odlučivanje po sistemu `jedan čovjek - jedan glas`. To je praktično nemoguće, a svaki ovakav pokušaj, pa i ideja o pokušaju, samo bi dodatno produbili unutrašnje podjele i približili ih nepovratnom rascjepu", rekao je Tanasković za "Glas Srpske".

On je istakao da Evropljani u svom interesu zaziru od stvaranja male, etnički čiste muslimanske države na Balkanu, a da za Bošnjake nemaju nikakve naročite simpatije, osim patetično deklarativnih, te se groze mijenjanja granica.

"Taj eksplozivni proces sa neizvjesnim posljedicama ne bi mogli kontrolisati, pri čemu su posebno alergični na ukazivanje na analogiju sa `Kosovom`, ustravljeni su potencijalnim novim migracijskim talasom i smatraju da je nužno održavati bar neki stepen ravnoteže u državnom provizorijumu dejtonske BiH", dodao je Tanasković.

On je podsjetio da u BiH ima mnogo više islamistički radikalizovanih pojedinaca i grupa nego prije rata, kao i takozvanih paradžemata, van kontrole države, ali i Islamske zajednice.

Tanasković pretpostavlja da BiH neće biti ni prioritet Bajdenove administracije, čemu se neki politički krugovi u Sarajevu nadaju.

"Pitanje atlantske integracije BiH jedna je od tema na kojima Vašington rutinski insistira, a koje unutar dvoentitetske države izaziva stalnu napetost. Ne vjerujem, međutim, da se ono u sadašnjem regionalnom kontekstu može dramatično aktuelizovati i konkretizovati, sve dok Srpska zadržava negativan stav prema ubrzavanju kretanja ka NATO-u", rekao je Tanasković.