Balkan se, kao i niz evropskih i neke američke savezne države, suočava s toplotnim talasom.
"Generalno, krajem avgusta nije čest slučaj da imamo toplotne talase na obje strane Atlantika, ali postoji određena sinoptička situacija koja pogoduje ovakvom razvoju i u skladu je sa znanstvenom literaturom", rekao je bh. meteorolog Nedim Sladić za "Jutarnji" i objasnio:
"Naime, trenutna sinoptika odgovara tzv. Rossbyjevom valu broj 5, koji se očituje u izduženoj, odnosno elongiranoj, vijugavoj mlaznoj struji: snažnoj vrpci vjetrova na oko 10 kilometara visine koja se pomiče od zapada prema istoku, raspodjeljujući područja visokog i niskog pritiska".
"Rossbyjev talas broj 5 obično koincidira s razvojem toplotne kupole, tj. peke nad područjem Sjeverne Amerike, a toplotna peka se javlja i nad jugozapadnim i zapadnim dijelom Evrope i potom premješta prema istoku, tj. Balkanu. Još jedan talas vrućine obično imamo i na području istočne Azije. Za Evropu su obično Rossbyjev talas broj 5 i 7 ključni za snažne vrućine, a isti talas broj 5 koji sada imamo imali smo u julu 2023, ali i u julu 2022", naglasio je Sladić.
Pojasnio je i šta je dovelo do toplotnog talasa u Evropi.
"Uzrok je snažno polje visokog vazdušnog pritiska sa sjeverozapada sjeverne Afrike koje se proteže na sjeveroistok preko velikog dijela zapadne i centralne Evrope, a po visini se pumpa velika količina vrućeg, suvog zraka. Ovo su okolnosti koje se povezuju s toplotnom pekom: vrući zrak ostaje zarobljen pri podlozi, pri čemu se komprimira i održava visok vazdušni pritisak pri podlozi, pojačavajući senzibilni površinski tok koji doprinosi osjetnijem zagrijavanju podloge".
Kako kaže, ovaj talas vrućine je specifičan po tome što je izrazito snažan.
"Da bismo izmjerili temperaturu od nula stepeni potrebno je popeti se na oko 4.500 do 5.000 metara nadmorske visine. Ne zaboravimo i znatno topliji Mediteran koji u određenoj mjeri utiče na dodatno zagrijavanje okolnog vazduha, ali i doprinosi porastu samog graničnog sloja", rekao je Sladić.
Vrućinama se, međutim, nazire kraj.
"Vrhunac toplotnog talasa očekujemo krajem sedmice, a početkom iduće i osjetnije zahlađenje uz temperature zraka primjerenije kraju avgusta. Olakšanje bi osjetilo i priobalje. Uzimajući u obzir dostupnu količinu toplotne energije, očekivanu prostranu i duboku dolinu i priliv osjetno hladnijeg zraka, već u nedjelju u alpskom području može biti snažnih grmljavinskih oluja praćenih prolazno obilnijim padalinama, tučom i olujnim vjetrom", kaže on i dodaje:
"Gledajući dodatno potencijalnu vrtložnost i ostale parametre nestabilnosti, superćelijski razvoji se ne mogu isključiti, ponajprije u ponedjeljak. No, mislim da je u ovoj fazi malo vjerovatno da će imati sličan ishod kao u julu, iako ćemo te detalje moći razlučiti tek uoči same promjene vremena. Ali, to ne znači da neće biti lokalno jakih grmljavinskih nevremena".
