Njegovo preosveštenstvo episkop bihaćko-petrovački

Episkop Sergije: Petrovačka cesta je put smrti, ali i put za vaskrsenje

  • Извор: СРНА
  • 07.08.2022. 14:02

Njegovo preosveštenstvo episkop bihaćko-petrovački Sergije danas je služio parastos nevino postradalim srpskim civilima na Petrovačkoj cesti koji su živote izgubili na današnji dan prije 27 godina.

U mjestu Јanjile, na Petrovačkoj cesti gdje je hrvatska avijacija prije 27 godina u okviru zločinačke akcije "Oluja" bombardovala srpske izbjegličke kolone danas su, osim parastosa, položeni i vijenci na spomen-krst.

Poslije parastosa episkop bihaćko-petrovački Sergije obratio se prisutnima besjedom u kojoj je istakao žrtvu nevino postradalih izbjeglica iz Krajine, njihovu smrt i teško stradanje, ali i Vaskrsenje u Hristu Gospodu.

- Mučenička je ova Petrovačka cesta, ovdje su stradala djeca, žene i nemoćni. Ovo je cesta tuge i smrti, ali biće i cesta Vaskrsenja na kojoj će naše neugaslo sjećanje nadživjeti zlo onih koji su sijali smrt - naglasio je episkop Sergije.

Direktor Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac koji je danas prisustvovao parastosu rekao je za Srnu da su na današnji dan na Petrovačkoj cesti stradali nevini civili u izbjegličkoj koloni.

- Na današnji dan 1995. godine Petrovačkom cestom išla je izbjeglička kolona iz Like i sjeverne Dalmacije. Ovom cestom je prošlo oko stotinu hiljada izbjeglica i baš na današnji dan prije 27. godina je hrvatski avion granatirao izbjegličku kolonu u kojoj su bili sve civili - podsjetio je Štrbac.

On navodi da tada na licu mjesta stradalo desetoro ljudi, među kojima je četvoro djece, djevojka od 20 godina, a nekoliko desetina Srba je teško izranjavano, nakon čega je dvoje je podleglo.

- Najtragičnija sudbina je Vedrane Stijelje koja je na Petrovačkoj cesti izgubila muža i svekra, bila ranjena i ona i njena ćerka od tri godine. Vedrana se porodila u novosadskoj bolnici i umrla na porođaju, a ljekari su rekli da je jedini razlog smrti šok koji je doživjela - kaže Štrbac.

Štrbac poziva sve one koji su ranjeni na Petrovačkoj cesti da se jave "Veritasu" da bi se uvrstili u oštećene.

- Ne smije niko i nikada zaboraviti zločin koji se desio na Petrovačkoj cesti, kao i svi drugi zločini koji su se desili nad Srbima -  istakao je Štrbac.

On navodi da je optužnica Suda u Beogradu za zločin na Petrovačkoj cesti protiv hrvatskih oficira pozitivna stvar koja se desila.

- Narednih dana očekujemo da apelacioni Sud u Beogradu potvrdi optužnicu kako bismo na jesen bili spremni za početak suđenja. Ako Bog da, sljedeće godine mogli bismo imati osuđujuću, bar prvostepenu, presudu protiv hrvatskih generala - kaže Štrbac.

Danas su na Petrovačku cestu došli i Ličani koji su bili u koloni tada kad je bila bombardovana, srpski povratnici u Bosanski Petrovac, načelnik opštine Drinić Drago Kovačević, predsjednik Skupštine opštine Bosanski Petrovac Nemanja Davidović, predsjednik opštine Zemun Gavrilo Kovačević i šef Konzularne kancelarije Republike Srbije u Drvaru Јugoslav Đorđević.

Hrvatska vojno-policijska akcija "Oluja" izvršena 1995. godine na tadašnju Republiku Srpsku Krajinu predstavlja najveće etničkog čišćenja u Evropi u novijoj istoriji, a jedan od najvećih zločina hrvatske vojske nad srpskim civilima, koji su u kolonama napuštali svoja ognjišta pred napadima, dogodio se na Petrovačkoj cesti.

Tada je hrvatska avijacija bombardovala kolone srpskih izbjeglica kod Bosanskog Petrovca u selu Јanjila.

Ubijeno je devet civila, među kojima četvoro djece uzrasta od šest do 13 godina, dok ih je pedesetak ranjeno.

Vojno-policijska akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.

Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.

Prema podacima "Veritasa", tokom "Oluje" iz domova je protjerano više od 220.000 krajiških Srba, a na evidenciji se nalaze imena 1.869 poginulih i nestalih Srba, od kojih 1.220 civila.

Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine "Oluju" okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.