Ona je novinarima u Banjaluci pred početak petog Kongresa i 20. Simpozijuma rekla da su medicinske sestre i tehničari u prethodne dvije godine u pandemiji korona virusa imali značajnu ulogu.

Vukovićeva je rekla da, prema podacima Međunarodne sestrinske organizacije, medicinske sestre i tehničari obavljaju 68 odsto usluga u zdravstvu.

Ona je navela da u Srpskoj ima oko 7.000 medicinskih sestara, dok Udruženje okuplja 2.000 aktivnih članova koji već 24 godine rade na promociji svoje struke.

Vukovićeva kaže da Udruženje medicinskih sestara, tehničara i babica Republike Srpske tradicionalno organizuje peti Kongres i 20. Simpozijum na kojem učestvuje 300 priznatih stručnjaka iz svijeta sestrinske njege sa 105 stučnih prezentacija.

Učešće na Kongresu prijavile su medicinske sestre i tehničari iz Švajcarske, NJemačke, Švedske, Norveške, Danske, Slovenije, Hrvatske, Federacije BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, te Republike Srpske.

"Kongres je namijenjen svima koji se direktno ili indirektno bave sestrinskom njegom, tačnije od postojećih i budućih strukovnih udruženja, naučnih i stručnih institucija", rekla je Vukovićeva.

Ona je dodala da će se rad Kongresa sprovoditi kroz plenarna predavanja, usmena izlaganja, poster prezentacije i usklađene diskusije, čime je pružena prilika svim učesnicima za razmjenu informacija vezanih za stručni rad, naučna istraživanja, nove ideje i tehnologije, te njihovu primjenu u svakodnevnoj praksi.

Vukovićeva je napomenula da je profesija medicinske sestre tehničara teško, zahtjevno i odgovorno zanimanje, te da je danas vrhunski cilj i ideal sačuvati ljudski život, u čemu značajnu ulogu imaju medicinske sestre i tehničari.

Generalni direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske Vlado Đajić rekao je da je veoma značajno imati dobro obučene medicinske sestre, što je neophodno za dobro funkcionisanje bilo koje zdravstvene ustanove ili zdravstvenog sistema.

On je istakao da će najveću korist od današnjeg skupa imati pacijenti, jer je veoma bitno da medicinske sestre prate nova dostignuća.

"UKC ima 3.300 zaposlenih, oko 1.500 su medicinske sestre, znači da su skoro 50 odsto zaposlenih u ovoj zdravstenoj ustanovi medicinske sestre, tehničari i babice i procentualno oni nose najveći dio posla", rekao je Đajić.

Predsjednik Balkanske asocijacije medicinskih sestara Goran Mošić istakao je da su tokom pandemja virusa korona svi zdravstveni sistemi postali svjesni značaja profesije sestrinstva i zdravstvene njege kao discipline.

"Uloga medicinskih sestara u zdravstvenom sistemu je neprikosnovena. Balkanska asocijacija će uraditi sve da počne da rješava određene probleme što se tiče sestrinstva i same zdravstvene nege", istakao je on.

Mošić je rekao da se najveći problemi regionalnog tipa odnose na obrazovanje, usaglašavanje programa sa evropskim programima za medicinske sestre u sferi obrazovanja, kao i materijalni satus, migracije i nedostatak kadra.

On je rekao da Srbija ima 120.000 zdravstvenih radnika svih profila, od toga je 90.000 medicinskih sestara.

Predsjednik Udruženja medicinskih sestara, akušerki i stomatoloških sestara Sjeverne Makedonije Gordana Beslioska kaže da se u toj zemlji suočavaju sa ogromnim odlivom medicinskih sestara.

Ona ističe da u Sjevernoj Makedoniji ima oko 7.500 medicinskih sestara na oko dva miliona stanovnika, napominjući da po standardima Svjetske zdravstvene organizacije na 100.000 stanovnika treba da bude od 700 do 800 medicinskih sestara.

"Trenutno u Sjevernoj Makedoniji imamo 350 medicinskih sestara na 100.000 stanovnika, znači nedostaje 50 odsto medicinskih sestara. To je ozbiljan problem u zdravstvenim ustanovama", rekla je Beslioska.

Ona je navela i podatak da čak 70 odsto zaposlenih u zdravstvenom sistemu Sjeverne Makedonije čine medicinske sestre.

Beslioska je naglasila da je projekcija Svjetske zdravstvene organizacije da će do 2030. godine u svijetu nedostajati devet miliona medicinskih sestara, zbog čega je potrebno ozbiljno shvatiti njihov značaj.