Međutim, zbog finansijskih poteškoća nisu usjpeli da ih prijave za slavnu knjigu rekorda.

Ovaj instrument, koji se čuva u Bijeljini, krase portreti Filipa Višnjića i Kosovke djevojke, a kako kaže Stevanović, napravljene su u toj veličini da bi podsjećale narod na burnu srpsku istoriju, tradiciju i epsku poeziju.

– Ipak, nismo imali dovoljno podrške da te gusle prijavimo za Ginisa. Trebalo je da se za tu prijavu uplati određeni iznos novca, ali nažalost, kada su ulaganja u kulturu u pitanju, niko nije pretjerano zainteresovan – rekao je on.

Ispričao je da su ih izlagali nedavno na “Višnjićevim danima” u Bijeljini s nadom da će se nešto promijeniti, ali, kako je kazao, i dalje nema pomaka.

– Mi nećemo odustati, jer gusle su jedini srpski instrument koji je uvršten na spisak UNESKO-a kao dio nematerijalne kulturne baštine. NJih su svojatali Albanci, Hrvati i drugi narodi, ali su se Srbi za njih izborili jer srpskom narodu istinski pripadaju. Zato mi ne možemo da odustanemo od ideje da budu u Ginisovoj knjizi – kazao je Stevanović.