"A smanjuje se zbog rasta cijene koncentrata, pšenice, kukuruza, soje, berzanskih roba. Proizvođači koji hrane krave silažom i sjenažom smanjivali su skupu koncentrovanu hranu, a povećavali količinu jeftine silaže zbog čega dolazi do vještačkog pada proizvodnje", kaže Boris Pašalić, ministar poljoprivrede.

Mljekari kažu da proizvode polovinu potrebnih količina mlijeka, ona druga  je bila iz uvoza. Traže veću otkupnu cijenu , jer su im se drastično povećali troškovi proizvodnje mlijeka, koje je i u prodavnicima dostiglo rekordne cijene.  

"Marka i 20 feninga je sada cijena mlijeka koja može zadovoljiti domaće proizvođače. Mlijeko je poskupilo u trgovinama sa obrazloženjem povećanja troškova, kao da u nas nema povećanja troškova kao da mi proizvodimo od vazduha mlijeko. Sve je gore otišlo, mlijeko je ostalo od 0,53 do 0,80 feninga", kaže Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja mljekara Republike Srpske.

Srbija je na mjesec dana zabranila izvoz mlijeka u sjevernu Makedoniju i Albaniju. Ovaj potez je izazvao dodatanu zabrinutost u regionu. 

"Trenutno ne stojimo loše kada je u pitanju budući da se radi o UHt mlijeku koje mi najviše geenralno i izvozimo u inostranstvo. U koliko dođe i do neke nestašice eventuralno na području BiH taj izvoz se može preusmejriti na zadovoljavanje domaćih potreba", kaže Zdravko Marinković, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH. 

O dugoročnim domaćim potrebama za mlijekom poveli su računa u Ministarstvu poljoprivrede. Početkom godine su sa mljekarama dogovorili da uvezu 1.000 junica. Prema procijeni ministarstva, tih 1.000 junica bi u narednoj godini trebalo da daju pet miliona litara mlijeka, koliki je pad u ovoj godini.