"Svojim umjećem i neobičnim darom da iz samo naizgled hladnog materijala otelotvori neka od remek-dijela srpske, jugoslovenske i evropske skulpture u javnom prostoru, Miodrag Živković je stvorio opus za divljenje, poštovanje, zahvalnost i nezaborav", napisao je istoričar Dejan Ristić na svom Fejsbuk profilu.

Taj umjetnik krhke građe stvarao je po svemu moćne javne spomenike među kojima se posebno izdvajaju oni u Šumaricama, na Kadinjači, Sutjesci, u Prištini, Prijepolju i brojni drugi.

Otišao je veliki Miodrag Živković – skulptor koji je u kamenu ovekovječio stihove svevremene "Krvave bajke" divne Desanke Maksimović.

Otisao je jos jedan velikan. Slava mu! Posljednju izlozbu imao je u Galeriji Akademije nauka RS 8.1. u sklopu obiljezavanja Dana RS. Sutjeska Bijeljina Nevesinje Modrica.... puno je njegovih velicanstvenih dijela.... https://t.co/RG8F7PCxPi

— Mirjana Kusmuk (@MirjanaKusmuk) July 31, 2020

"Imao sam priliku da upoznam tog velikog umjetnika i da se iz njegovih riječi naupijam istinske mudrosti čovjeka koji je svojim životom i stvaralaštvom obilježio čitavu jednu epohu, a nas zadužio da ga se sjećamo sa poštovanjem i zahvalnoću", napisao je istoričar Dejan Ristić.

Miodrag Živković, rođen je 1928. godine u selu Leskovac kod Lazarevca. Bio je redovni profesor na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu.

Među njegovim najznačajnijim djelima su: spomenik Hrabrima u Ostri kod Čačka (1969), spomenik bitke na Sutjesci, Tjentište (1971), spomen-kosturnica u Gonarsu, Italija (1973), Spomen-kompleks na Kadinjači (1979).

Ovjekovječio i pale borce Vojske RS

Manje je poznato da je Miodrag Živković, osim monumentalnih komunističkih spomenika, autor i serije spomenika u Republici Srpskoj i Brčkom, posvećenih borcima Vojske RS koji su poginuli u ratu u BiH 1990-ih godina, na kojima je dominatni simbol pravoslavni krst.

Danas Živkovićevi spomenici krase trgove u Brčkom (spomenik "Srpskim braniocima Brčkog", 1997), Bijeljini (spomenik "Borcima Bijeljine i Semberije", 1998), Prijedoru (spomenik "Za Krst Časni", 2000), Derventi (spomenik "Borcima Otadžbinskog rata", 2002), Modriči (spomenik "Borcima za slobodu", 2002) i Mrkonjić Gradu (spomenik "Braniocima Otadžbine", 2004).