Bez očekivanog oporavka

U borbi valuta evro i dalje gubi

  • Izvor: Agencije
  • 28.07.2022.20:49

Za jedan evro jutros se mogao kupiti 1.0122 američki dolar. Na današnji dan prošle godine (28.jul 2021.) jedan evro je na tržištu novca koštao koliko i 1.1807 dolar, piše portal Likvidno.com

Ovo je dio trenda prisutnog od početka godine, a prije desetak dana vrijednosti dvije valute bile su izjednačene.

Današnji kurs znači da se evro blago oporavio, što analitičari ocjenjuju kao posljedicu odluke Evropske centralne banke da podigne referentnu kamatnu stopu za 50 baznih poena i da na taj način počne da brani kurs evra.

Nije se desio očekivani oporavak evra

Ekonomista Dragan Gligorić kaže da je očekivan značajniji oporavak evra nakon ovog poteza, ali da se to ipak, nije desilo.

Glikorić kaže da je očekivao da će se investitori više okrenuti evrozoni jer kamatna stopa ima značajan uticaj na devizni kurs u kratkom roku.

Razlog su, ističe, geopolitički faktori, odnosno kriza u Ukrajini te sankcije, koje su zapadno-evropske zemlje uvele Ruskoj Federaciji, a koje su u velikoj mjeri pogodile upravo ekonomije koje su ih uvele.

"Samo nekoliko dana nakon povećanja referentne kamatne stope Evropske centralne banke uslijedile su informacije da bi protok gasa iz Rusije kroz Sjeverni tok 1 mogao da se smanji na svega 20% kapaciteta, te je potencijalni efekat rasta referentne kamatne stope na jačanje evra izostao, kaže Gligorić.

Objašnjava da su razlog neizvjesnosti u vezi sa rastom zemalja evrozone. Restriktivna monetarna politika, koja se provodi od strane centralnih banaka razvijenih zemalja, prije svega Federalnih rezervi Sjedinjenih Američkih Država i Evropske centralne banke, iako bi mogla da stabilizuje inflaciju, isto tako bi mogla da doprinese još sporijem oporavku, jer više kamatne stope negativno utiču na privrednu aktivnost, prvenstveno kroz niže investicije.

“Dokaz je poslednji izvještaj MMF-a „Globalni ekonomski izgledi“, prema kome su ranije prognozirane stope rasta iz aprila 2022. godine srezane za 0,4 odsto. Naravno, niže prognoze rasta su prevashodno pod uticajem krize u Ukrajini, usporavanja rasta Kine i većeg zatvaranja kineske ekonomije kako bi se usporilo ponovno širenje COVID-19“, navodi Gligorić.

Dolar sigurno utočište za investitore

Vrijednost američkog dolara porasla je jer su investitori tražili utočište usljed rastuće neizvjesnosti u svijetu, navodi ekonomista Miloš Grujić.

"To je svjetska rezervna valuta i smatra se sigurnim utočištem. Tu je još jedan razlog, a to je djelovanje Federalnih rezervi SAD-a u borbi protiv inflacije. Rastuća inflacija koja je u SAD-u izazvala najveći rast cijena u posljednjih 40 godina, podstakla je FED da agresivno podiže kamatne stope. To je, s druge strane, povećalo tražnju za dolarom koji je zahvaljujući ovom potezu FED-a postao atraktivan", ističe Grujić.

FED ponovo povećao referentnu kamatnu stopu

U međuvremenu, Američke Federalne rezerve povećale su referentnu kamatu za 0,75 odsto drugi put zaredom, u nastojanju da suzbiju rekordno visoku inflaciju bez izazivanja recesije.

Podizanja referentne stope na prekonoćne pozajmice na raspon od 2,25-2,50 odsto, odnosno za po 75 baznih poena u junu i julu, predstavljaju naoštriju uzastopnu akciju od kada je FED počeo da koristi kamatu na prekonoćna sredstava kao glavni alat monetarne politike početkom devedesetih, prenosi CNBC.

Ko profitira?

Najveći dobitnici promjene vrijednosti evra su zemlje koje proizvode i izvoze naftu i gas. One bilježe natprosječne zarade, što je posljedica povećanja rasta tržišne vrijednosti i jačanja dolara.

"Osim njih, na dobitku su izvoznici na američko tržište. Naime, oni naplaćuju posao i robu u dolarima, a sopstvene troškove plaćaju u drugoj valuti", kaže Grujić.

Na dobitku su i radnici koji platu primaju u dolarima. Među njima ima i onih sa našeg podneblja: radnici na naftnim platformama, stručnjaci iz oblasti IT sektora i drugi.

Gubitnici rata valuta

Borba valuta na pojedince, građane, odražava se prije svega kroz cijene goriva.

„Kod nas se često spominju cijene goriva od prije tri godine. Tu se zaboravlja valutni odnos. Sve i da se cijena goriva vrati na tadašnji nivo, zbog cijene goriva ona će biti skuplja“, navodi Grujić.

Zahvaljujući ovim dešavanjima poskupio je i javni prevoz. Tako u Banjaluci od 1. avgusta na snagu stupa novi cjenovnik. Prema njemu, pojedinačna karta koštaće 2.30 KM, a radnička mjesečna 78 KM.

Takođe, zbog visokih cijena đubriva, očekuje se da će hrana ove jeseni biti još skuplja. Već sada su sve stavke potrošačke korpe skuplje. Sindikalna potrošačka korpa za jun iznosi 2.248 KM, a prosječna plata je pokriva sa 51,46 odsto.

Privreda BiH nije usko vezana za američko tržište, ali firme koje jesu i koje plaćaju npr. licence za računare, sada nisu u zavidnoj poziciji. Sve i da se cijene takvih roba nisu mijenjale, danas je za njih, u konvertibilnim markama, potrebno dati veću sumu. Taj trošak moraće da preliju na svoje kupce.

Makroekonomski aspekt

Dragan Gligorić navodi da je bh tržište mahom okrenuto ka Evropi, pa uticaj jačanje dolara ne predstavlja prevelik udar.

"Međutim, ne treba zanemariti da je ipak ekonomija BiH i Republike Srpske izložena u određenoj mjeri, kretanju kursa dolara i evra. Dio spoljnog duga države je u dolarima (oko 5%), a oko 25% u specijalnim pravima vučenja (SDR) na čiju vrijednost najviše utiče kurs dolara. To znači da je za servisiranje spoljnog duga potrebno više domaće valute. Tu je i uvoz nafte koja prometuje u dolarima, koja je i sama poskupjela, a odnos dolara i evra dodatno je podigao cijene nafte", analizira Gligorić.

Jak dolar za BiH znači više novca za servisiranje dugova u ovoj valuti. Dug BiH u dolarima na kraju prvog kvartala ove godine iznosio je 470 miliona maraka, podaci su Ministarstva finansija i trezora BiH.

Prilikom formiranja godišnjeg budžeta, planira se pet odsto više sredstava za otplatu dugova u stranoj valuti.

„Dugo smo i uživali u eri jeftinog novca, uostalom, kada se zadužujete u stranoj valuti taj rizik morate da prihvatite“, kaže Miloš Grujić.

Prognoze

Ekonomisti prognoziraju da će dolar ostati jači od skoro svih valuta tokom ovog kvartala. FED je, ističe Grujić, mnogo agresivnije počeo da podiže kamatnu stopu.

"Evropska centralna banka je, stekao sam utisak, više pod pritiskom, nego zato što je to stvarno htjela, podigla referentnu kamatnu stopu za 50 baznih poena, kaže Miloš Grujić.

Vjeruje da je dolar postao, ako nije još od ranije, utočište svih investitora u krizi. Smatra da će se ovaj kvartal završiti velikom dominacijom dolara, ali da ni to ne može dugo da traje.

(Likvidno)

Tagovi: