Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nema povjerenja ni u haški ogranak Mehanizma za međunarodne krivične sudove, a podsjeća da su čak i haške sudije i tužioci govorili o pristrasnom suđenju, pa i namještanju dokaza.

"Sada imamo jedno dodatno, odnosno potvrđeno nepovjerenje u tu instituciju i njen objektivan pristup i sigurno sve ono što su do sada uradili niti je bila zadovoljena pravda niti su se stvorili uslovi za pomirenje. U tom ambijentu i tom okruženju i okviru očekujem i sutrašnju presudu", istakao je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.  
 
O nepovjerenju i pristrasnosti u predmetu koji se vodi protiv Karadžića, dovoljno govori i ranija smjena predsjedavajućeg žalbenog vijeća, sudije Teodora Merona. Odbrana Radovana Karadžića podsjeća da ni prvostepena presuda nije zasnovana na zakonitim dokazima, nego isključivo na indicijama, te da su uvrštavani kompromitujući dokazi iz drugih procesa koji se nisu ni izvodili. 

Predsjednik Narodne skupštine Nedeljko Čubrilović i premijer Radovan Višković poručuju da svako treba da odgovara za zločine, ali da su se oni u Hagu uglavnom pripisivali Srbima uz najstrože kazne. 

"Vi znate kako se taj sud ponašao sve ove godine, da je isključivo bavio se srpskom krivicom, srpskim zločinima, a zločini nemaju ni ime ni prezime ni adresu. Zločinci su zločinci i trebali bi svi da odgovaraju za počinjene zločine", istakao je Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske. 

"Nažalost, ne mogu biti optimista ni u ovoj situaciji, mada izvjesna nada postoji da će argumentacija koju je odbrana ovom prilikom pripremila doći do ušiju i glave onih koji trebaju to da sagledaju", naglasio je Nedeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.  

Predstavnici Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske, na poziv Sarajeva i Informativnog centra o Haškom tribunalu, sutra u Sarajevu neće pratiti izricanje presude, jer na nju nisu imali mogućnost ni da utiču. Poručuju da poziv šalju oni koji diskriminišu i ponižavaju srpske žrtve. Suđenje prvom predsjedniku Republike Srpske počelo je  u oktobru 2009. godine. Nakon sedam godina, proglašen je krivim po 10, od ukupno 11 tačaka optužnice i osuđen na 40 godina zatvora. 

Prvostepenom presudom oslobođen je optužbi za genocid u sedam opština u BiH od 1992. do 1995. godine, ali je proglašen krivim za zločin na području Srebrenice i zločin protiv čovječnosti u BiH.