Zdravstvene ustanove u Srpskoj od 1. januara ne smiju isplaćivati plate zaposlenih bez uplate poreza i doprinosa. Odlučeno je to poslije sastanka premijera Radovana Viškovića, ministra zdravlja Alena Šeranića, direktora FZO Dejana Kusturića, sa direktorima domova zdravlja i blnica iz cijele Srpske. Za novu praksu Vlada je obezbjedila 52 miliona maraka.
"Uplatom poreza i doprinosa koje će raditi bolnice i domovi zdravlja, značajan dio sredstava će se vratiti zdravstvenom sektoru ili Fondu zdravstva jer najveći procenat ide urpavo za zdravstveno osiguranje. Nedostajuća sredstva obezbjediće Vlada i mi smo već našli izvore finansiranja. Sa ovim mjerama koje danas promovišemo i koje smo obezbjedili nema više gomilanja dugova u zdravstvu Republike Srpske", kaže predsjednik Vlade, Radovan Višković.
"Cilj ovoga je da od prvog janaura 2020. godine svi redovno uplaćuju poreze i doprinose, obzirom da je to i zakonska obaveza i da na taj način rješimo prethodno pitanje likvidnosti samih ustanova, a na Vladi je da u narednom periodu rješavamo i pitanja dugovanja. I na tom pitnaju radimo, čim budemo imali određenih pomaka javnost će biti informaisana", kaže ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Alen Šeranić.
Prema informacijama Ministarstva zdravlja dugovi u sektoru zdravstva su dosegli milijardu i 70 miliona maraka. Zahvaljujući Vladi Srpske urađene su detaljne projekcije koliko je novca potrebno za zdravstvene ustanove kako niko više ne bi imao izgovor za gomilanje dugovanja, kaže Dejan Kusturić, direktor FZO RS. Svi u zdravstvenom sistemu su dobili jasne instrukcije i moraju preuzeti odgovornost, kaže Kusturić.
"Posao fonda će biti da prioritet finansiranja budu javne zdravstvene institucije, da obzbjedimo redovnost, a da našim građanima putem kontrole rada domova zdravlja i bolnica obezbjedimo kvalitet, već bruto plate, za šta je Vlada obezbijedila dodatnih 52 miliona KM", kaže v.d. direktor FZO, Dejan Kusturić.
Od početka nove godine na trezorski način poslovanja prešli su Zavod za transfuziju i Zavod za medicinu rada, kao i domovi zdravlja u Bratuncu, Derventi i Prnjavoru. Plan je, kaže premijer, da od sljedeće godine većina domova zdravalja bude na trezoru. Dom zdravlja u Čelincu je primjer dobre prakse.
"Naša ustanova nema dugove ni prema radnicima, ni prema dobavaljačima, ni tekuće obaveze pream Poreskoj upravi. Trezorski model znači uravnoteživanje prihoda i rashoda. Trošimo onoliko koliko imamo, s tim da ne smijemo da zakidamo prava naših pacijenata", kaže Draško Kuprešak, direktor Doma zdravlja Čelinac.
Izmirili smo dugove prema Fondu zdravstvenog osiguranja Srbije i potpisali ugovor prema kojem naši napcijenti imaju ista prava tokom liječenja kao domaći osiguranici. Za mjesec dana UKC RS trebao bi da zvanično pusti u rad kardiohirurgiju.Činimo sve kako bi građani Srpske bili zadovoljni uslugama u zdravstvenom sektoru, kaže Višković.
