Kamiondžije su sada odigrale ulogu buđenja naroda, zbog čega imaju podršku širom Kanade i SAD.

Prema riječima novinara iz Toronta Nenada Stankovića, kamiondžije su sublimacija osjećanja u kanadskom društvu povodom restriktivnih antikovid mjera. On podsjeća da je lokdaun u Kanadi ukinut 31. januara i da su mjere bile najrestriktivnije u svijetu, poslije australijskih.

Kanada više nije "obećana zemlja"

"Kanada izgleda kao totalno drugačija zemlja u odnosu na prije dvije i po godine. Kao da je izvršen državni udar, zato što su ukinute sve te slobode", kaže Stanković.

Kamiondžije su probudile svijest o slobodi i u tome leži podrška koju uživaju, dodaje on. A podrška se najbolje vidi kroz to što je za njih preko platforme za prikupljanje dobrovoljnih priloga GoFundMe za kratko vrijeme sakupljeno deset miliona dolara. Bila je to druga najbrža kampanja sakupljanja novca u istoriji ove platforme.

Međutim, oficijelna retorika i postupci vlasti potpuno su drugačiji, navodi sagovornik portala. U kanadskoj prijestonici Otavi, u kojoj se odvija najveći skup kamiondžija, uvedeno je vanredno stanje, a kamiondžije su optužene za "okupaciju" grada.

Koristeći takvu terminologiju, vlasti su uspjele da spriječe da prikupljeni novac dođe do kamiondžija. Međutim, s obzirom da je GoFundMe američka platforma, konzervativni guverner Floride pokrenuo je istragu o tome, s obzirom da obrazloženje da kamiondžije okupiraju Otavu za njega nije valjano.

Koliko se Kanada promijenila od početka pandemije, prema Stankovićevim riječima, najrječitije govori činjenica da je kanadski spoljni dug pre pojave kovida iznosio svega dvanaest milijardi dolara. Jesenas je on narastao na hiljadu i po milijardi dolara.

Protest kamiondžija postaje globalni pokret

Prema zvaničnim podacima, oko devedeset odsto Kanađana je vakcinisano, dok broj demonstranata, prema Stankovićevim riječima, nije velik i varira od grada do grada, od nekoliko stotina do nekoliko hiljada i nije jasno zbog čega ne postoji komunikacija između vlasti i kamiondžija.

"Postoje samo zabrane koje vlast propisuje, a sada je to vanredno stanje u Otavi i videćemo šta će se desiti. Kamiondžije stalno izjavljuju da ostaju dok se ne ispune svi njihovi zahtjevi, a to je ukidanje mjera koje ugrožavaju slobodu građana", objašnjava Stanković.

Kanadska vlada sada se, dodaje sagovornik, nalazi u ćorsokaku, jer ne zna kako da okonča stvar i jedino represijom može da reši situaciju u svoju korist. Za sada intervencija vojske, koja je u jednom trenutku pomenuta kao mogućnost, nije opcija i premijer Džastin Trudo demantovao je da će upotrijebiti vojsku protiv demonstranata. Međutim, nejasno je kako će se u nedostatku komunikacije između vlade i kamiondžija sve okončati.

Snagu pokreta kamiondžija svojevremeno je ovjekovječio reditelj Sem Pekinpo filmom „Konvoj“, sa Krisom Kristofersonom i Ali Mekgro u glavnim ulogama. Mnoge scene sadašnjeg protesta kao da su preslikane iz Pekinpoovog filma, ali ono što ovo remek-dijelo američke kinematografije povezuje sa sadašnjim vremenom, jeste način na koji protest kamiondžija raste kao grudva snijega.

I dok Kristoferson pokreće pokret kamiondžija u SAD i iz nehata postaje pokretač socijalnog pokreta, kanadske kamiondžije pokreću globalni pokret — kamiondžije u Novom Zelandu i Australiji već su krenule ka svojim prijestonicama, Velingtonu i Kanberi.

"Borimo se za slobodu Novog Zelanda", navodi se u objavi na Facebook stranici pod imenom "Konvoj NZ 2022". Kako mediji prenose, oko hiljadu novozelandskih kamiondžija okuplja se u svim krajevima zemlje i očekuje se da u prijestonicu stignu u utorak, a kako pokazuju snimci na društvenim mrežama, konvoje uz put pozdravljaju pristalice.

U Evropi se očekuje da se kamiondžije okupe u Briselu 14. februara, a u finskoj prijestonici Helsinkiju već je održan protest prošle subote, kada je na desetine kamiona i drugih vozila preplavilo grad. Učesnici su zahtjevali ukidanje antikovid mjera, ostavku vlade, kao i smanjenje cijena goriva.