Prema podacima Njemačke agencije za zapošljavanje, prosječna bruto primanja tri miliona stranih zaposlenika s punim radnim vremenom u 2019. godini iznosila su oko 2.600 evra, što je oko četvrtine manje od Nijemaca, koji su zarađivali oko 3.500 evra bruto na mjesečnom nivou.
Istraživanje očitog jaza u plaćama tek je u povojima, ali već je jasno kako postoji mnogo razloga za ovu praksu. Njemački mediji navode i kako diskriminacija ima vjerojatno ulogu u svemu, piše Fenix-magazin.
Razlike u platama između Nijemaca i stranih radnika
Prema mišljenju stručnjaka, značajan dio razlike u platama može se objasniti različitim osobnim zahtjevima njemačkih i stranih zaposlenika.
Zbog niže prosječne dobi, radnici koji dolaze iz inostranstva često imaju manje profesionalnog iskustva i vještina od svojih njemačkih kolega, te su stoga uopšteno manje plaćeni. Tu tezu podupire i statistika Njemačke agencije za zapošljavanje: 37 odsto zaposlenika sa stranim državljanstvom radi u sektoru s niskim platama, u usporedbi s 16 odsto njemačkih zaposlenika.
Ne samo mladi, nekvalifikovanih imigranti, već i migranti sa stručnim kvalifikacijama iz svoje matične zemlje često imaju teškoće na njemačkom tržištu rada na početku.
Nepoznavanje njemačkog jezika je prepreka
Priznavanje kvalifikacija stečenih u inostranstvu od strane njemačkih vlasti i firmi često traje dugo ili se uopšte ne napravi.
Nepoznavanje njemačkog jezika još je jedna prepreka stranim radnicima. Prema istraživanju Instituta za ekonomska istraživanja u Kölnu (IW) iz 2019. godine, strani radnici moraju govoriti njemački jezik na istom nivou kao Njemci kako bi dobili slične plate.
Uopšteno, razlika u platama između stranih radnika i Nijemaca značajno se smanjuje s povećanjem dužine boravka, profesionalnog iskustva i završene daljnje obuke.
Studija Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB) iz 2015. pokazuje kako strani radnici u prve dvije godine boravka primaju samo 55 do 61 odsto prosječne zarade svojih njemačkih kolega.
U sljedećih šest do deset godina prihodi se penju na 71 do 78 posto plate Nijemaca, a nakon deset godina boravka u Njemačkoj migranti u prosjeku ostvaruju oko 90 odsto prosječnih primanja Nijemaca.
Ovi rezultati jasno pokazuju kako razlika u platama između useljenika i Nijemaca u velikoj mjeri ovisi o činioci kao što su poznavanje jezika, profesionalno iskustvo i daljnje usavršavanje, te da se s vremenom smanjuje.
Takođe, pokazuje kako uspješna integracija u njemačko tržište rada ovisi o mnogim čimbenicima i da je to dugoročan proces.
Isti posao, manje novca
Ali, što ako Nijemci i ljudi s migrantskom pozadinom rade isti posao? Ako Nijemci i migranti rade isti posao s potpuno istim strukturnim karakteristikama kao što su opis posla, dob, profesionalno iskustvo i jezične vještine, istraživači još uvijek pronalaze prilagođenu razliku u plaćama od oko šest posto, pišu njemački mediji.
Mogući razlog ove razlike u platama mogla bi biti diskriminacija.
Njemačka agencija za borbu protiv diskriminacije ovu razliku u platama naziva migracijskom razlikom u plaćama. Riječ je o “pretpostavljenoj izravnoj i neizravnoj diskriminaciji osoba s migrantskim podrijetlom”.
Iako je razlika između plata muškaraca i žena već dugo dokazan, razlika u platama još uvijek je malo istražen. Međutim, prvi naučni rezultati pokazuju kako bi to mogao biti globalni problem.
Studija koju je 2020. objavila UN-ova posebna organizacija ILO (Međunarodna organizacija rada) ispitala je razlike u platama migranata i lokalnog stanovništva u 49 zemalja i došla do zaključka kako migranti zarađuju oko 13 odsto manje od domaćih za isti posao – s trendom rasta.
U prosjeku u EU razlika u plaćama između migranata i lokalnog stanovništva za isti posao i dalje je oko devet odsto, navode njemački mediji.
Što strani radnici mogu učiniti?
Iako strani radnici u Njemačkoj često imaju slične kvalifikacije kao i njihovi njemački kolege, često moraju živjeti s nižom platom. Ali koje se mjere mogu poduzeti kako bi se smanjila ova nejednakost u isplati plaća?
Prema autorima studije iz IW Köln i IAB, migranti bi trebali završiti daljnju obuku i tečajeve jezika kako bi prilagodili svoje vještine zahtjevima njemačkog tržišta rada.
Ako je riječ o diskriminaciji, Njemačka agencija za borbu protiv diskriminacije preporučuje da pogođeni prvo zatraže savjet od sindikata, radničkog vijeća ili agencije za borbu protiv diskriminacije.
Uspješna intervencija često ovisi o tome postoje li konkretni dokazi o različitim plaćama za iste kvalifikacije. Za nadati se kako će daljnja istraživanja i mjere pomoći u smanjenju jaza u plaćama stranih radnika i osigurati više jednakih mogućnosti i pravednosti na tržištu rada.
