Govoreći na sastanku o trenutnoj situaciji u zemlji u sektoru nafte i gasa, 14. aprila, Putin je okrivio zapadne partnere za ono što je nazvao "neispunjavanju izvoznih isporuka ruskih energetskih resursa".

"Banke ovih izuzetno neprijateljskih zemlja zadržavaju transfer plaćanja", rekao je Putin.

U mjesecu martu, Putin je zatražio da EU države plaćaju za ruske isporuke gasa u rubljima dok su oštre međunarodne sankcije pogodile Rusiju zbog vojne akcije u Ukrajini. Sankcije su teško pogodile ekonomiju zemlje i njene valute, rublje.

Taj potez značio je da bi evropske zemlje koje su uvele sankcije Rusiji, zajedno s Velikom Britanijom, Kanadom, Japanom, Švajcarskom, Ukrajinom i Sjedinjenim Državama, morale da kupuju rublje po stopama koje je odredila ruska centralna banka za plaćanje ruskog prirodnog gasa. Mjera bi ojačala rublju povećanjem potražnje za valutom.

U svojim komentarima 14. aprila Putin je takođe upozorio da će Moskva poduzeti mjere kao odgovor na moguću odluku o uvođenju embarga na rusku naftu i plin, što Kijev traži od Zapada da se provede.

"Posljedice takvog poteza mogu biti vrlo bolne, posebno za inicijatore takve politike", rekao je Putin.

Putin je istakao važnost izgradnje novih gasovoda za prenos energenta iz Sibira u druge dijelove svijeta osim Evrope.

"Povećanje kapaciteta za transport nafte na luke Arktika i Dalekog istoka je vrlo važan cilj", rekao je Putin.

Uprkos pokušajima da se smanji oslanjanje na ruske izvore, Evropa nastavlja da kupuje naftu i gas. 

U međuvremenu, Evropska komisija je rekla u internoj noti 14. aprila da bi plaćanje za ruski gas u rubljima od strane EU članica razbilo sankcije Unije nametnute Moskvi.

Mađarska je jedina država članica EU koja je rekla da je spremna da plati za ruski gas u rubljima.